| Milan Milišić | |
|---|---|
| Datoteka:Milan Milisic.jpg autor fotografije: Pavo Urban 1991. | |
| Rođenje | 6. srpnja 1941. Dubrovnik, Hrvatska |
| Smrt | 5. listopada 1991. Dubrovnik, Hrvatska |
| Zanimanje | književnik,dramaturg, publicist prevoditelj |
| Književne vrste | poezija, esej, drama, putopis, roman |
| Supruga(e) | Mary Martin (1966.-1976.),
Jelena Trpković (1987.-1991.) |
| Djeca | Oleg Milišić, Roman Milišić |
| Portal o životopisima | |
Milan Milišić (Dubrovnik, 6. srpnja 1941. - Dubrovnik, 5. listopada 1991.), bio je dubrovački književnik i prevoditelj. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman i književne reportaže.
Život i djelo
Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendista boravi na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.
Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[1] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera[2].
1975. Dubrovačko Kazalište Marin Držić jizvodi Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića. Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni dramaturg.
1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićev tekst “Život za slobodu”za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a. "Općinskojavno tužilaštvo u Dubrovniku, svojim aktom Kt – 31/83 od 18. veljače 1983. godine, podiglo je optužni prijedlog protiv Milana Milišića zbog krivičnog djela širenje lažnih vijesti iz člana 197 stav l KZ SRH. Na osnovu tog optužnog prijedloga 13. svibnja 1983. godine održano je suđenje Milanu Milišiću pred vijećem Općinskog suda u Dubrovniku i istog dana donijeta je i objavljena presuda K – 62/83 – 14, kojom je Milišić oglašen krivim za krivično djelo širenje lažnih vjesti iz člana 197 stav l KZ SRH, pa mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci, s tim da se utvrđena kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni ne počini novo krivično djelo u roku od tri godine."[3] [4]
1991. tijekom opsade Dubrovnika, kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo. O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. O Milišiću su pisali Tonko Maroević[5], Miljenko Jergović[6], Mario Kopić[7], Vojo Šindolić [8], Predrag Čudić i mnogi drugi. [9] [10] [11]
2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun" [12] je dubrovački Studentski teatar Lero[13] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića. [14] Iste 2011. godine Geopoetika iz Beograda prvi put objavljuje Milišićev roman (nedovršeni) "Oficirova kći".[15]
2012. Studentski teatar Lero na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama premijerno prikazuje predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[16][17] [18]
2015. Kazalište Marina Držića u Dubrovniku premijerno izvodi poemu Milana Milišića ‘Kad je Bog stvarao Dubrovnik’ u dramaturškoj obradi i pod redateljskom palicom Matka Sršena. Spomenuto djelo u prvotno je objavljeno u ‘Lausu’, listu omladine Dubrovnika 1979., Sršenova verzija dio je zbirke „Mrtvo zvono“ iz 1997.[19][20][21]
2020. U sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara izvedena je peripatetičke predstava koja se sadržajno bazira na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, a u 'režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović. Naziv predstave 'Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa' preuzet je dijelom od Milišića ('Dubrovačka zrcala' urednički je naslov knjige njegovih postumno izdanih eseja (Geopoetika, Beograd, 2007.)), a dijelom od Vojnovića (tri struka u posveti su 'Dubrovačke trilogije' njegovu ocu). U sklopu predstave se na lokaciji Pustijerna prikazala Vremenska stupica prema poeziji i fragmentima eseja Milana Milišića. [22][23]
2020. U izdanju Društva dubrovačkih pisaca Mario Kopic i Vedran Salvia objavljuju obimnu zbirku polemičnih tekstova o dubrovačkoj kulturi posvećenu Milanu Milišiću. [24]
Bibliografija
Za života je objavio:
- Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970.)
- Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972.)
- Hobit (prijevod, 1975.)
- Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977.)
- Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981.)
- Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984.)
- Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985.)
- Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986.)
- Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989.)
Posthumno je objavljeno:
- Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993.)
- Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.)
- Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995.)
- Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996.)
- Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.)
- Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.)
- Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.)
- Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.)
- Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.)
- Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.)
- Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.)
- Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.)
- Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008.)
- Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.)
- Sabrana poezija (Kulturni centar Novog Sada, 2016)
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
- ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
- ↑ https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
- ↑ https://www.vecernji.hr/vijesti/dubrovacki-srbin-milan-milisic-prva-je-civilna-zrtva-u-rodnom-gradu-1360093
- ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/
- ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
- ↑ http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=48753#.X5QGF4gzZPY
- ↑ http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
- ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/
- ↑ http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/51428-Ulice-zovu-njegovim-imenom.html
- ↑ http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/30681-Dubrovaki-trubadur.html
- ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/33778/milan-milisic-ljubicasti-stradun
- ↑ http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3
- ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/33285/sjecanje-na-milana-milisica-izlozba-u-galeriji-otok
- ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
- ↑ http://www.dubrovnik-festival.hr/milan-milisic-mjesecina-za-lady-macbeth?dm=2
- ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
- ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth
- ↑ https://www.teatar.hr/182794/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
- ↑ https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
- ↑ https://kmd.hr/predstave/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
- ↑ https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-tri-lokacije-u-povijesnoj-jezgri-dubrovnika-odrzana-premijera-predstave-dubrovacka-zrcala-foto-20200728
- ↑ https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840
- ↑ https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/protiv-samorazumljivosti-mario-kopic-i-vedran-salvia-objavili-ukoricenu-zbirku-polemicnih-tekstova-posvecenu-velikom-milanu-milisicu-1027848