Milan Milišić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Milan Milišić
220px
autor fotografije: Pavo Urban 1991.
Rođenje 6. srpnja 1941.
Dubrovnik, Hrvatska
Smrt 5. listopada 1991.
Dubrovnik, Hrvatska
Zanimanje književnik,dramaturg, publicist prevoditelj
Književne vrste poezija, esej, drama, putopis, roman
Supruga(e) Mary Martin (1966.-1976.),

Jelena Trpković (1987.-1991.)

Djeca Oleg Milišić, Roman Milišić
Portal o životopisima

Milan Milišić (Dubrovnik, 6. srpnja 1941. - Dubrovnik, 5. listopada 1991.), bio je dubrovački književnik i prevoditelj. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman i književne reportaže.

Život i djelo

Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendista boravi na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.

Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[1] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera[2].

1975. Dubrovačko Kazalište Marin Držić jizvodi Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića. Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni dramaturg.

1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićev tekst “Život za slobodu”za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a. "Općinskojavno tužilaštvo u Dubrovniku, svojim aktom Kt – 31/83 od 18. veljače 1983. godine, podiglo je optužni prijedlog protiv Milana Milišića zbog krivičnog djela širenje lažnih vijesti iz člana 197 stav l KZ SRH. Na osnovu tog optužnog prijedloga 13. svibnja 1983. godine održano je suđenje Milanu Milišiću pred vijećem Općinskog suda u Dubrovniku i istog dana donijeta je i objavljena presuda K – 62/83 – 14, kojom je Milišić oglašen krivim za krivično djelo širenje lažnih vjesti iz člana 197 stav l KZ SRH, pa mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci, s tim da se utvrđena kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni ne počini novo krivično djelo u roku od tri godine."[3] [4]

1991. tijekom opsade Dubrovnika, kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo. O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. O Milišiću su pisali Tonko Maroević[5], Miljenko Jergović[6], Mario Kopić[7], Vojo Šindolić [8], Predrag Čudić i mnogi drugi. [9] [10] [11]

2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun" [12] je dubrovački Studentski teatar Lero[13] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića. [14] Iste 2011. godine Geopoetika iz Beograda prvi put objavljuje Milišićev roman (nedovršeni) "Oficirova kći".[15]

2012. Studentski teatar Lero na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama premijerno prikazuje predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[16][17] [18]

2015. Kazalište Marina Držića u Dubrovniku premijerno izvodi poemu Milana Milišića ‘Kad je Bog stvarao Dubrovnik’ u dramaturškoj obradi i pod redateljskom palicom Matka Sršena. Spomenuto djelo u prvotno je objavljeno u ‘Lausu’, listu omladine Dubrovnika 1979., Sršenova verzija dio je zbirke „Mrtvo zvono“ iz 1997.[19][20][21]

2020. U sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara izvedena je peripatetičke predstava koja se sadržajno bazira na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, a u 'režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović. Naziv predstave 'Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa' preuzet je dijelom od Milišića ('Dubrovačka zrcala' urednički je naslov knjige njegovih postumno izdanih eseja (Geopoetika, Beograd, 2007.)), a dijelom od Vojnovića (tri struka u posveti su 'Dubrovačke trilogije' njegovu ocu). U sklopu predstave se na lokaciji Pustijerna prikazala Vremenska stupica prema poeziji i fragmentima eseja Milana Milišića. [22][23]

2020. U izdanju Društva dubrovačkih pisaca Mario Kopic i Vedran Salvia objavljuju obimnu zbirku polemičnih tekstova o dubrovačkoj kulturi posvećenu Milanu Milišiću. [24]

Bibliografija

Za života je objavio:

  • Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970.)
  • Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972.)
  • Hobit (prijevod, 1975.)
  • Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977.)
  • Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981.)
  • Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984.)
  • Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985.)
  • Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986.)
  • Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989.)

Posthumno je objavljeno:

  • Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993.)
  • Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.)
  • Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995.)
  • Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996.)
  • Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.)
  • Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.)
  • Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.)
  • Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.)
  • Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.)
  • Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.)
  • Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.)
  • Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.)
  • Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008.)
  • Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.)
  • Sabrana poezija (Kulturni centar Novog Sada, 2016)


Vanjske poveznice

Izvori

  1. ↑ http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
  2. ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
  3. ↑ https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
  4. ↑ https://www.vecernji.hr/vijesti/dubrovacki-srbin-milan-milisic-prva-je-civilna-zrtva-u-rodnom-gradu-1360093
  5. ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/
  6. ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
  7. ↑ http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=48753#.X5QGF4gzZPY
  8. ↑ http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
  9. ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/
  10. ↑ http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/51428-Ulice-zovu-njegovim-imenom.html
  11. ↑ http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/30681-Dubrovaki-trubadur.html
  12. ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/33778/milan-milisic-ljubicasti-stradun
  13. ↑ http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3
  14. ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/33285/sjecanje-na-milana-milisica-izlozba-u-galeriji-otok
  15. ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
  16. ↑ http://www.dubrovnik-festival.hr/milan-milisic-mjesecina-za-lady-macbeth?dm=2
  17. ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
  18. ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth
  19. ↑ https://www.teatar.hr/182794/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  20. ↑ https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
  21. ↑ https://kmd.hr/predstave/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  22. ↑ https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-tri-lokacije-u-povijesnoj-jezgri-dubrovnika-odrzana-premijera-predstave-dubrovacka-zrcala-foto-20200728
  23. ↑ https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840
  24. ↑ https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/protiv-samorazumljivosti-mario-kopic-i-vedran-salvia-objavili-ukoricenu-zbirku-polemicnih-tekstova-posvecenu-velikom-milanu-milisicu-1027848
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Milan_Milišić&oldid=484988"