| Miko Tripalo | |
|---|---|
| Miko Tripalo Miko Tripalo | |
| Rođenje | 16. studenog 1926. Sinj, Kraljevina SHS |
| Smrt | 11. prosinca 1995. Zagreb, Hrvatska |
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. - Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Završio je Pravni fakultet. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu. Dužnosnik je Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Tajnik je Gradskoga komiteta SKH Zagreba (1962.–1966.), Izvršnoga komiteta CK SKH (1966.–1969.).[1]
Od 1969. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa Hrvatskog proljeća, zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.[1] Nakon sjednice predsjedništva SKJ u Karađorđevu 1971. uklonjen je s položaja,[1] isključen iz političkog života i umirovljen. Godine 1990. je jedan od vođa Koalicije narodnog sporazuma, te jedan od osnivača HNS-a. Od 1993. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava[2] i predsjednik zaklade Otvoreno društvo - Hrvatska. Bio je jednim od značajnih članova stranke Akcije socijaldemokrata Hrvatske.
Životopis
Miko Tripalo rodio se 16. studenog 1926. godine u uglednoj sinjskoj obitelji. Kao gimnazijalac Tripalo je postao član SKOJ-a (1941.), a iste se godine i priključio antifašističkom pokretu. Kraj Drugog svjetskog rata dočekao je kao komesar u jednoj od postrojbi VIII dalmatinskog korpusa.[3]
Studij prava započeo je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a završio u Beogradu 1961 godine.
Političko djelovanje
Nakon rata bio je predsjednik CK Narodne omladine Hrvatske i CK Narodne omladine Jugoslavije te poslanik u Saveznom vijeću Narodne skupštine. Od 1962. bio je sekretar Gradskoga komiteta SKH Zagreba i član Izvršnoga komiteta CK SK Hrvatske, a zatim njegov sekretar od 1966. Od 1969. bio je član Izvršnoga biroa Predsjedništva SKJ, a 1970. imenovan je u komisiju za promjenu Ustava SFRJ.[4]
Za predavača Ustavnoga prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu izabran je u svibnju 1971. Sabor SRH imenovao ga je u srpnju 1971. hrvatskim članom novouspostavljenoga Predsjedništva SFRJ. Isticao je važnost uspostave i očuvanja ravnopravnosti nacija, upozoravao na opasnosti reakcionarnoga djelovanja unutar komunističke nomenklature te je poticao demokratizaciju politike. Kao jedan od vođa Hrvatskoga proljeća, nakon sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu u prosincu 1971. morao je podnijeti ostavke na sve državne i partijske funkcije. Iz Saveza komunista bio je isključen 1972. te umirovljen.[4]
Iznova se politički aktivirao početkom 1990. kada je, kao nestranačka osoba, ušao u Koaliciju narodnoga sporazuma smatrajući ju nastavljačem ideja Hrvatskoga proljeća. U listopadu 1990. sudjelovao je u osnivanju Hrvatske narodne stranke (HNS) i postao je član njezina Predsjedništva. Podržao je formiranje Vlade nacionalnoga jedinstva 1991. predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), no tijekom kasnijih godina bio je snažan kritičar HDZ-ova načina vladavine.[4]
Zauzimao se za uspostavu demokratske, socijalne i pravne države, te slobodu misli i javne riječi. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu Sabora 1992.–1995., jedan od suosnivača Hrvatskoga helsinškog odbora 1993., a iste godine postao je i predsjednik zaklade Otvoreno društvo Hrvatska.
U ljeto 1994. pokrenuo je inicijativu za ujedinjenje socijaldemokratskih stranaka i skupina, iz koje je nastala Akcija socijaldemokrata Hrvatske.[4]
Naslijeđe
Kao jedan od vođa Hrvatskog proljeća Tripalo je, nakon sjednice u Karađorđevu 1971., uklonjen sa svih položaja, isključen iz političkog života i prisiljen na dugogodišnju šutnju. U vrijeme dugogodišnjega policijskog nadzora i zastrašivanja njegovo je ime postalo simbol otpora, a njegove ideje nadahnućem slobodoumnih ljudi.
2. srpnja 2003. godine u Zagrebu istaknuti hrvatski znanstvenici, članovi akademske zajednice i javni djelatnici utemeljili su Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Osnivači Centra Miko Tripalo smatrali su život i djelo Mike Tripala utjelovljenjem ideala demokracije, slobode, jednakosti i odgovornog sudjelovanja u upravljanju, kao i izrazom svojih vrijednosti i vizija Hrvatske. Centar Miko Tripalo je osnovan radi promicanja demokratskih ideja i vrijednosti u Hrvatskoj, ostvarivanja vladavine prava, poticanja europeizacije hrvatskog društva i politike te pružanja potpore procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Cilj Centra i njegovih članova je potaknuti dijalog, podići svijest te predložiti i potaknuti promjene o važnim pitanjima.[5]
Hrvatski Helsinški Odbor godišnje dodjeljuje nagradu "Miko Tripalo" za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde,
Zoran Milanović je 2007. godine izjavio da je "... moj politički uzor Miko Tripalo, u tom je čovjeku utjelovljeno sve pozitivno i racionalno što je hrvatska politika dala."[6]
Djela
- "Bez kompromisa" (1969.),
- "S poprišta" (1971.),
- "Hrvatsko proljeće" (1989.).
- "Otvoreno društvo" (2017) - Knjiga je nastala iz rukopisa Tripalove ostavštine iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao bilješka na Popperovu knjigu Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji. Tripalo je radio bilješke i komentare oko Popperovih viđenja otvorenog društva i kako se ono mora graditi nasuprot zatvorenom društvu.[7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Opća i nacionalna enciklopedija - Miko Tripalo
- ↑ Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava
- ↑ "[11.12. Preminuo hrvatski političar Miko Tripalo, sudionik „hrvatskog proljeća“"]. mirovina.hr. 10. prosinac 2017.. https://www.mirovina.hr/vremeplov/11-12-preminuo-hrvatski-politicar-miko-tripalo-sudionik-hrvatskog-proljeca/ Pristupljeno 5. ožujak 2020.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Hrvatska enciklopedija - Ante Miko Tripalo
- ↑ "O Centru – Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo". https://tripalo.hr/centar-tripalo/ Pristupljeno 5. ožujak 2020.
- ↑ "Zoran Milanović: Miko Tripalo moj je politički uzor - Jutarnji List". Jutarnji list. 5. svibanj 2007.. https://www.jutarnji.hr/arhiva/zoran-milanovic-miko-tripalo-moj-je-politicki-uzor/3249809/ Pristupljeno 5. ožujak 2020.
- ↑ Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji. https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=Centar+za+demokraciju+i+pravo+%22Miko+Tripalo%22&fid1=1&fv1=Tripalo,+Miko&spid0=1&spv0=&selectedId=1031003223 Pristupljeno 5. ožujak 2020.