Mate Klarić (Skradin, 29. rujna 1885. - Zagreb, 23. srpnja 1961.),[1] hrvatski katolički svećenik, arheolog i kulturni povjesničar[2] Bio je svećenik Šibenske biskupije.
Životopis
U Skradinu pohađao pučku školu. U Zadru završio gimnaziju i studij teologije. U istom je gradu 1910. zaređen za svećenika. U Obrovcu i Zadru bio župnikom. Još kao mladi župnik u Obrovcu, intenzivno se bavio poviješću i arheologijom. Najviše su ga zanimali predjeli sjeverne Dalmacije. Veliko Klarićevo otkriće je ploča hrvatskog kneza Branimira u Šopotu kod Benkovca 1928. godine. [1] Nakon prisilnog umirovljenja fra Luje Maruna 1929. godine, Klarić je stavljen na voditeljsko mjesto Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, no zbog lošeg stanja muzeja ustanova je ubrzo privremeno zatvorena.[3] Pred rat premješten je u Sarajevo gdje je bio ravnatelj Zemaljskog muzeja u Sarajevu od 1941. do 1945. godine.[1] Ratnih je godina bio tajnik Hrvatskog državnog muzeja u Sarajevu. Krajem 1943. Klarić je ponovo postavljen za ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, tada još u Kninu a s izlošcima deponiranim u Sinju. Ljeta 1945. na njegovo mjesto došao je Lovre Katić.[3] Novoj Jugoslaviji bio je "sumnjivi element", pa su ga uhitili i zatočili u Staroj Gradišci. Po izdržanoj kazni preselio se u Zagreb, gdje je umro 1961. godine.[1]
U stručnoj periodici objavio stručne i znanstvene radove. Napisao knjižicu Obrovac sredovječnih isprava (od X-XIV vijeka). [1] Klarićev specifični interes bila je i ubikacija niza hrvatskih srednjovjekovnih sela, koja su nestala s turskim osvajanjem tog područja, a nalazila su se kod sela Korlata, kroz područje kuda je u srednjem vijeku prolazila Via Magna, koja je vodila od Knina, preko Ostrovice do Benkovca, a zatim preko Smilčića do Nina i kojom su u zadarsko zaleđe stizale sve velike migracije i vojne ekspedicije.[4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Zadarski list Pavao Jerolimov: Na današnji dan, Mate Klarić, 28. rujna 2008. (pristupljeno 17. listopada 2016.)
- ↑ Imehrvatsko.net Mate Klarić (pristupljeno 17. listopada 2016.)
- ↑ 3,0 3,1 Slobodna Dalmacija Hrvoje Gjurašin: 111 godina Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (3): Od Kninske tvrđave do splitske obale, 6. ožujka 2004. (pristupljeno 17. listopada 206.)
- ↑ Starohrvatska prosvjeta /ll/34 (2007) Radomir Jurić: Istraživanje srednjovjekovnih nalazišta u Korlatu kod Benkovca, str. 267
- ↑ Grad Benkovac Svečanom sjednicom obilježen Dan Grada Benkovca , 14. lipnja 2016. (pristupljeno 17. listopada 2016.)