Mara Švel-Gamiršek, znana i kao Mara Schwell, (Srijemska Mitrovica, 3. siječnja 1900. – Zagreb, 7. prosinca 1975.) bila je hrvatska književnica. Pisala je romane, novele, igrokaze, kratka prozna djela, a imala je i nekoliko pjesničkih ostvarenja.
Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.[1] Književnik Vladimir Kovačić nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.[2]
Životopis
Rodila se je u bogatoj obitelji veleposjednika, veletrgovaca, industrijalaca, kulturnih i političkih djelatnika iz Mitrovice. Imali su veleposjed, pilanu, pivovaru, ciglanu i trgovinu. Rodila se od otca Jakova Jakše Gamiršeka, industrijalca i vlasnika pilane i matere Kate rođ. rođ. Gašparac. Obitelj joj je često ugošćivala poznate intelektualce poput Antuna Gustava Matoša, Augusta Harambašića, Ise Velikanovića i ine. Iako Mitrovčanka, još od najranijeg djetinjstva je odlazila u slavonsko selo Vrbanju u posjet baki, čiji je prijatelj bio Josip Kozarac.[3]
Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na Sušaku. Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala. Od 1923. se posvetila književničkom radu. Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri Matici hrvatskoj. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život šokačkih Hrvata, kojima je i sama pripadala.[4]
Najznačajnija djela objavila je za vrijeme NDH što joj je u jugokomunističkom režimu otežalo život, uz činjenicu da je bila iz obitelji kapitalista i Hrvata iz Srijema koji je Srbija prisvojila sebi, i čiju je hrvatsku baštinu srpskohegemonistička tvorevina Jugoslavija zatirala i potiskivala u zaborav. Djela su joj prešućivana i pala u zaborav. Od 1945. do 1950. bio joj je zabranjen književnički rad, kada se iz Zagreba vratila u Vrbanju. Ondje je neko vrijeme radila honorarno kao nastavnica u Školi učenika u privredi, da bi se potom ponovno preselila u Zagreb.[3]
Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje županjske Posavine, Cvelferije i Šokadije. U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu. U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile žensko šokačko pismo.[5] Tematski je u opusu vezana za Slavoniju, Srijem i Vrbanju, uz zemlju i slavonske šume.[3]
Časopisi i dnevnici u kojima je objavila svoja djela su: Naša žena, Hrvatica, Hrvatsko kolo, Hrvatska žena, Hrvatski ženski list, Hrvatska revija, Kolo, Jutarnji list, Almanah srijemskih pisaca, Almanah društva hrvatskih književnica, Vjesnik u srijedu, Žena u borbi, Seljačka sloga, Gore srca, Danica, Plavi vjesnik, Savremeno vatrogastvo, Marulić, Revija, Županjski zbornik i ostali.
Bila je i književnom prevoditeljicom. S njemačkog je prevela dva romana, Ronioci za biserima Götza Rudolfa Richtera i Grof Luna Alexandra Lerneta Holenia. Marina pojedina djela su prevedena na njemački, mađarski i bugarski jezik.[3]
Djela
- Šuma i Šokci, novelistička zbirka, 1940.
- Hrast, roman, 1942.
- Portreti nepoznatih žena, novelistička zbirka, 1942.
- Priče za Sveu i Karen, igrokazi, 1967.
- Legende, prozni tekstovi, 1969.
- Izabrana djela, 1970.
- Ovim šorom Jagodo, roman, 1975.
Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. Šokački ciklus.
Surađivala je i sa časopisom "Hrvatska revija", u kojoj je 1976. objavljeno nekoliko pjesama [6].
Radovi o Mari Švel-Gamiršek
- Katica Čorkalo: Poslanica Mari Švel-Gamiršek, Mara Švel-Gamiršek, Prilozi sa znanstvenoga kolokvija 1997. održanog u sklopu 9. Pjesničkih susreta Drenovci, 3. — 4. listopada 1997.
Počasti i priznanja
Njoj u čast, osnovna škola u Vrbanji nosi njezino ime.
Bilješke
- ↑ IHJJ
- ↑ Vladimir Lončarević, »Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«, tiskovno izdanje Glasa Koncila, br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 bez autora: Književnica »šokačke problematike« . Hrvatska riječ, Subotica. 3. siječnja 2025. Pristupljeno 18. studenoga 2025.
- ↑ Udruga Šokačka grana Osijek Ajmo Šokci
- ↑ Udruga Šokačka grana Osijek Okrugli stol
- ↑ Bibliografija Hrvatske revije
Vanjske poveznice
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: Švel-Gamiršek, Mara
- Oš Mara Švel-Gamiršek Vrbanja O imenu
- Matica hrvatska - ogranak Tovarnik Hrvatska riječ u Srijemu - Antologija srijemskih pisaca (photo)
- HAZU Katica Čorkalo
- Mara Švel Gamiršek / Znanstveni kolokvij