Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Makedonija (rimska provincija)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Provincija Makedonija oko 120. god. n. e.
Egnacijev put u antici

Rimska provincija Makedonija osnovana je 146. st. e., nakon što je rimski vojskovođa Kvint Cecilije Metel porazio Andriska 148. st. e. u posljednjem u nizu tzv. makedonskih ratova, te nakon što su ukinute četiri klijentske republike koje je Rim bio ranije osnovao na teritoriju antičke Makedonije. Rimska provincija obuhvaćala je i dio Epira (tzv. Epirus vetus), Tesaliju te dijelove Ilirije i Trakije.

U 3. ili 4. stoljeću provincija Makedonija podijeljena je na dva dijela: Macedonia Prima (na jugu) i Macedonia Salutaris (na sjeveru). Te su dvije provincije bile uključene u Makedonsku dijecezu, koju su još činile Tesalija, Epir, Ahaja i Kreta. Makedonska dijeceza je, zajedno s Dakijskom dijecezom i Panonskom dijecezom, činila Ilirsku prefekturu, koja je ustanovljena 318. godine n. e. Kada je Ilirska prefektura 379. godine podeljena na Zapadni i Istočni Ilirik, makedonske su provincije uključene u Istočni Ilirik. Nakon podjele Rimskog Carstva na Zapadno rimsko carstvo i Istočno rimsko carstvo 395. godine, Makedonija je pripala istočnom dijelu, odnosno Bizantu.

Gospodarstvo

Augustovim principatom započeo je u Makedoniji dugotrajni period mira, prosperiteta i blagostanja, iako je njena važnost za ekonomiju Rimskog Carstva bila manja u usporedbi s važnošću susjedne Male Azije.

Ekonomskom napredovanju značajno je doprinijela izgradnja Egnacijevog puta, doseljavanje rimskih trgovaca u makedonske gradove, te osnivanje rimskih kolonija. Carska vlada je, zajedno s putevima i upravnim sustavom, donijela ekonomski prosperitet, koji je donosio korist kako rimskom vladajućem sloju tako i nižim društvenim slojevima. Uz prostrano obradivo zemljište i bogate pašnjake, vladajuće porodice zgrtale su ogromna bogatstva u društvu zasnovanom na robovskoj radnoj snazi.

Poboljšanje uvjeta života dovelo je do jačanja obrta u toj regiji. Kamenoresci, rudari, kovači i drugi upošljavani su u različitim komercijalnim djelatnostima. Grci su se zapošljavali kao odgojitelji, učitelji i liječnici širom Rimskog Carstva.

Izvoz se temeljilo na zemljoradnji i stočarstvu, ali su se izvozili i drugi proizvodi, kao što su željezo, bakar, zlato, drvna građa itd. Dodatni izvor prihoda bile su makedonske luke, kao na primjer Dion, Solun i Kasandrija.

Vanjske poveznice