Lublinski trokut
| Lublinski trokut | |
|---|---|
Lublinski trokut - tripartitna platforma za političku, ekonomsku, kulturnu i socijalnu suradnju između Litve, Poljske i Ukrajine[1], koja ima za cilj podržati integraciju Ukrajine u EU .
Zemlje Lublinskog trokuta izrazile su potporu obnovi ukrajinske teritorijalne cjelovitosti unutar međunarodno priznatih granica i pozivaju na prekid ruske agresije na njega. Lublinski trokut podupire davanje Ukrajini statusa partnera ojačanog NATO -om i navodi da je dodjeljivanje Ukrajini Akcijskog plana za članstvo u NATO-u sljedeći nužni korak u ovom smjeru.[2][3][4]
Trojni format zasnovan je na tradiciji i povijesnim vezama triju zemalja. Relevantnu zajedničku deklaraciju ministri su potpisali 28. srpnja 2020. u Lublinu u Poljskoj.[1] Lublin je odabran posebno kao referenca na srednjovjekovnu Lublinsku uniju, koja je stvorila Poljsko-litavsku Uniju, jednu od najvećih država u Europi u to vrijeme.
Ideja o stvaranju takve organizacije pripada Adamu Czartoryskom, a izrazio ju je Vjačeslav Čornovil.[5]
 |
Ovaj članak ili odjeljak izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava) Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka, uklanjanja netočnih prijevoda i konstrukcija. (pomoć) Ne uklanjajte sami ovaj predložak. Prepustite to administratorima.
|
Povijest
Zajednička deklaracija ministara vanjskih poslova Litve, Poljske i Ukrajine Linasa Linkevičiusa, Jaceka Chaputowicza i Dmytra Kulebe o stvaranju formata potpisana je 28. srpnja 2020. u Lublinu u Poljskoj.
Dana 1. kolovoza 2020., ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba pozvao je ministra vanjskih poslova Bjelorusije Uładzimira Makieja na drugi sastanak koji će se održati u Kijevu.[6] Tijekom Ekonomskog foruma u poljskom Karpaczu, 10. rujna 2020., direktor istočnog odjela poljskog Ministarstva vanjskih poslova Jan Hofmokl izjavio je da bi Lublinski trokut zapravo trebao biti kvadrat s Bjelorusijom . Prema njegovim riječima, u početnoj fazi Minsk je bio zainteresiran za ovaj politički projekt, ali se kasnije predomislio.[7]
17. rujna 2020. godine održao se prvi sastanak (u video formatu) nacionalnih koordinatora Lublinskog trokuta, koji su stvorili ministri vanjskih poslova Ukrajine, Poljske i Litve u srpnju 2020. godine. Vasyl Bodnar (Ukrajina), Marcin Pszydach (Poljska) i Dalus Cekuolis (Litva) imenovani su koordinatorima ovog tripartitnog mehanizma suradnje. Stranke su razgovarale o pripremama za sljedeći sastanak ministara vanjskih poslova Lublinskog trokuta koji će se održati u Kijevu na inicijativu ministra Dmytra Kulebe. Jedna od glavnih zadaća Lublinskog trokuta trebala bi biti koordinacija djelovanja Ukrajine, Poljske i Litve radi učinkovitog suzbijanja izazova i prijetnja zajedničkoj sigurnosti, među kojima je prioritet suzbijanje hibridnih prijetnji Rusije. [8]
29. siječnja 2021., tijekom prvog internetskog sastanka Lublinskog trokuta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je na brifingu da su Ukrajina, Litva i Poljska za to da se Bjelorusija pridruži Lublinskom trokutu, ali vrijeme još nije došlo.
28. veljače 2021. postalo je poznato da je krajem siječnja 2021. predsjednica Bjelorusije izabrana 2020. godine Svijatłana Cichanoŭskaja prvi put kontaktirala s ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmytra Kulebu, gdje nas je pozvao na sastanak Lublinskog trokuta i čeka poziv na izvanmrežni sastanak s gospodinom Kulebom i s Vrhovnom Radom. Svitlana je primijetila da je željela da "Lublinski trokut" postane "Lublinska četvorka".[10]
Mehanizmi suradnje
Prema ovoj Zajedničkoj deklaraciji Litve, Poljske i Ukrajine, ministri vanjskih poslova stranaka trebali bi održavati redovite sastanke, posebno na poljima multilateralnih aktivnosti, i uz sudjelovanje odabranih partnera. Oni će također organizirati konzultacije na razini vodstva ministarstava vanjskih poslova svojih zemalja i stvarati u tim ministarstvima predstavnike o suradnji unutar Lublinskog trokuta.[1]
Tijekom prvog videokonferencijskog sastanka 17. rujna 2020., nacionalni koordinatori identificirali su glavne aktivnosti Lublinskog trokuta i složili se osigurati održivu interakciju između formata na različitim radnim razinama. Tijekom sastanka dogovorili su se o osnovnim načelima Lublinskog trokuta i iznijeli planove za suradnju u bliskoj budućnosti. Jedan od glavnih zadataka trebao bi biti koordinacija djelovanja triju država radi učinkovitog rješavanja trenutnih izazova i prijetnji našoj zajedničkoj sigurnosti. Među prioritetnim temama suradnje zajedničko je suprotstavljanje hibridnim prijetnjama iz Rusije, posebno u borbi protiv dezinformacija. Istaknuta je važnost održavanja bliske suradnje u međunarodnim organizacijama.[11]
Zamjenici ministara također su se složili pokrenuti tripartitno tematsko savjetovanje na razini direktora ministarstava vanjskih poslova triju zemalja. Koordinatori su posvetili važnu pozornost situaciji u Bjelorusiji i nekim drugim zemljama u regiji. Vasyl Bodnar izrazio je zahvalnost partnerima na stalnoj potpori teritorijalnom integritetu i suverenitetu naše države i potpori u suprotstavljanju ruskoj agresiji. Također je informirao svoje kolege o glavnim ciljevima Krimske platforme i pozvao Poljsku i Litvu na aktivnu suradnju u okviru platforme koja ima za cilj deokupirati Krim.[8]
12. listopada 2020. premijer Ukrajine Denis Shmygal primijetio je važnost novostvorenog "Lublinskog trokuta" i pozvao poljskog predsjednika Andrzeja Dudu da proširi svoj format, naime kako bi razgovarao o mogućnosti sastanka šefova vlada u " Lublinski trokut "tijekom posjeta Ukrajini.[13]
27. veljače 2021., litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je ukrajinskom Radiju Liberty da inicijativa Lublinski trokut, koja ujedinjuje Ukrajinu, Litvu i Poljsku, približava Ukrajinu europskim integracijama.
Također smatra da je inicijativa Krimske platforme "izuzetno korisna ne samo za pronalaženje konkretnih rješenja, već i za podsjećanje na problem okupacije Krima".
Inicijative
Međuparlamentarna skupština
Interparlamentarna skupština Vrhovne rade Ukrajine, Seim i Senat Republike Poljske i Seim Republike Litve osnovani su 2005. godine kako bi uspostavili dijalog između triju zemalja u parlamentarnoj dimenziji. Konstituirajući sastanak Skupštine održan je 16. Lipnja 2008. Godine Kijev, u Ukrajini. Unutar Skupštine postoje odbori za europske i euroatlantske integracije Ukrajine, humanitarnu i kulturnu suradnju. [15]
Zajednički tim
Litvansko-poljsko-ukrajinska brigada je multinacionalna jedinica s mogućnostima zajedničke vojne brigade, osmišljena za provođenje neovisnih vojnih operacija u skladu s međunarodnim pravom ili za sudjelovanje u takvim operacijama. Sastoji se od posebnih vojnih postrojbi triju zemalja, odabranih između 21. puškanske brigade Pidgal (Poljska), 80. jurišne brigade (Ukrajina) i bojne velike vojvotkinje Birute Ulan (Litva).
Litvansko-poljsko-ukrajinska brigada osnovana je u okviru tripartitne suradnje na polju obrane 2014. godine . Pružanje nacionalnog doprinosa multinacionalnim vojnim formacijama s visokom spremnošću (Sporazumi o pričuvi UN- a, Taktičke skupine EU-a, Snage odgovora NATO-a), kao i međunarodne mirovne i sigurnosne operacije pod pokroviteljstvom UN-a, EU-a, NATO-a i drugih međunarodnih sigurnosnih organizacija na temelju mandata Vijeća sigurnosti UN-a i u slučaju odobrenja parlamenata zemalja sudionica.[16]
Od 2016. LitPolUkrbrig važan je element NATO-ovih napora na provedbi NATO-ovih standarda u Oružanim snagama Ukrajine . Glavne aktivnosti brigade uključuju obuku ukrajinskih časnika i vojnih jedinica u tim standardima, planiranje i provođenje operativnih zadataka i održavanje operativne gotovosti.
Usporedba zemalja
| Ime | Litva | Poljska | Ukrajina |
|---|---|---|---|
| Službeno ime | Republika Litva (Lietuvos Respublika) | Republika Poljska (Rzeczpospolita Polska) | Ukrajina |
| Amblem | |||
| Zastava | Predložak:Flagicon | Predložak:Flagicon | Predložak:Flagicon |
| Populacija | ▲ 794 329 [17] | ▼ 38.383.000 [18] | ▼ 41,660,982 [19] |
| Kvadrat | 65.300. Najčešće km² (25.200 milja) | 312.696. Najčešće km² (120.733 milje) | 603,628 km² (233.062 milje) |
| Gustina naseljenosti | 43 osobe / km² | 123 osobe / km² | 73 osobe / km² |
| Sustav | Jedinstvena parlamentarno-predsjednička ustavna republika | ||
| Glavni gradovi | Vilnius
- 580.020 (810.290 gradsko područje) |
Varšava
- 1.783.321 (3.100.844 gradsko područje) |
Kijev
- 2.950.800 (3.375.000 gradskog područja) |
| Najveći grad | |||
| Službeni jezici | Litvanski (de facto i de jure) | Poljski (de facto i de jure) | Ukrajinski (de facto i de jure) |
| Aktualni šef vlade | Premijer Saulius Skvernalis (2016. - danas) | Premijer Mateusz Morawiecki (Pravo i pravda ; 2017. - danas) | Premijer Denis Shmygal (2020. - danas) |
| Sadašnji šef države | Predsjednik Gitanas Nauseda (2019. - danas) | Predsjednik Andrzej Duda (Pravo i pravda ; 2015. - danas) | Predsjednik Volodymyr Zelensky (Sluga naroda ; 2019. - danas) |
| Glavne religije | 77,2% katolici, 4,1% pravoslavci, 0,8% Stari Vjernici, 0,6% luterani, 0,2% reformatori, 0,9%, ostalo | 87,58% rimokatolika, 7,10% teško je reći, 1,28% Ostale vjere, 2,41% nereligiozni, 1,63% nije navedeno | 67,3% pravoslavnih, 9,4% grkokatolika, 0,8% rimokatolika, 7,7% neodlučnih kršćana, 2,2% protestanata, 0,4% Židova, 0,1% budista, 11,0% ne-denominacija |
| Etničke skupine | 84,2% Litavaca, 7,1% Poljaka, 5,8% Rusa, 1,2% Bjelorusa, 0,5% Ukrajinaca, 1,7% ostalih | 98% Poljaka, 2% ostalih ili nije navedeno | 77,8% Ukrajinaca, 17,3% Rusa, 0,8% Rumunja i Moldavaca, 0,6% Bjelorusa, 0,5% Krimskih Tatara, 0,4% Bugara, 0,3% Mađara, 0,3% Poljaka, 1,7% ostalih |
| BDP (nominalni) | |||
| Vanjski dug (nominalni) | 34,48 milijardi dolara (2016.) - 31,6% BDP-a | 281,812 milijardi dolara (2019.) - 47,5% BDP-a | 47,9 milijardi dolara (2018.) - 46,9% BDP-a |
| BDP (PKS) | |||
| Valuta | Euro (€) - EUR | Poljski zlot (PLN) - PLN | Ukrajinska grivna (() - UAH |
| Indeks humanog razvoja | |||
Vidjeti također
Bilješke
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Kuleba, Czaputowicz and Linkevičius launched the Lublin Triangle - a new format of Ukraine, Poland and Lithuania . Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine. 28. srpnja 2020. Pristupljeno 17. veljače 2026-
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127. na YouTubeu. OmTV UA na YouTubeu. Postavljeno 30. srpnja 2020. Pristupljeno 17. veljače 2026.
- ↑ https://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3074064-kuleba-zaprosiv-glavu-mzs-bilorusi-na-zustric-ministriv-lublinskogo-trikutnika.html
- ↑ https://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3097629-lublinskij-trikutnik-mav-buti-kvadratom-iz-bilorussu-mzs-polsi.html
- ↑ 8,0 8,1 https://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3101846-lublinskij-trikutnik-viznaciv-odnim-iz-prioritetiv-protidiu-gibridnim-zagrozam-rf.html
- ↑ https://www.radiosvoboda.org/a/news-lublinskyi-trykutnyk-bilorus/31076313.html
- ↑ https://nv.ua/ukr/world/countries/tihanovska-revolyuciya-v-bilorusi-prodovzhitsya-pidpilno-interv-yu-ostanni-novini-50144447.html
- ↑ https://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3101846-lublinskij-trikutnik-viznaciv-odnim-iz-prioritetiv-protidiu-gibridnim-zagrozam-rf.html
- ↑ https://prm.ua/protidiya-zagrozam-rosiyi-stane-prioritetom-lyublinskogo-trikutnika/
- ↑ https://www.radiosvoboda.org/a/news-shmyhal-duda/30889480.html
- ↑ https://www.youtube.com/watch?v=r-R7smbcGxg&t=431s
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.