Ljetnikovac Jerolima Kavanjina u Sutivanu je kuća splitskog plemića. Obitelj je postepeno preselila u Sutivan, gdje su u vremenu od 1690. do 1705. izgradili ovaj ljetnikovac.[1]
Kompleks je pretrpio mnoge kasnije nadogradnje, a 1970-ih je prenamijenjen za turizam. Originalni sklop sastoji se od glavne zgrade sa pročeljem prema rivi i unutrašnjim prolazom prema velikom vrtu-parku na istočnoj strani kompleksa. Pretpostavlja se da se ispod vrta nalaze ostaci rimske ville rustice, antičkog ruralnog gospodarstva.[1]
Gospodarski dio Kavanjinovog ljetnikovca nalazi se južno, preko uske ceste i danas se kao i popločani dvor ljetnikovca prema moru koristi kao pozornica ljetnih programa Stivanskog kulturnog ljeta.[1]
Kamena jednokatnica ograđena dijelom obrambenim zidom u prizemlju je sačuvala baroknu tlocrtnu dispoziciju predvorja, kapele i lateralnih prostorija. U pločniku je sačuvan grb obitelji Capogrosso Kavanjin. Uz bočno krilo iz 18. st. je prostrani perivoj u začelju.[2]
Latinski natpis OSTIVM NON HOSTIVM (vrata otvorena samo prijateljima) uklesan je u južnom dovratku ljetnikovca. Jerolim Kavanjin, jedan od najvećih hrvatskih baroknih pjesnika, je u svom ljetnikovcu u Sutivanu napisao najopsežniji spjev hrvatske književnosti sa 32724 stiha Bogatstvo i uboštvo, religiozno-filozofski ep pisan ijekavsko-ikavskom štokavštinom koji pokušava spoznati život i ljudski bitak u dvojnoj naravi ljudskoj i božanskoj.[1]
Nekada bogat interijer ljetnikovca sa zbirkom oružja danas je pohranjen u Muzeju grada Splita.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Kavanjinovi dvori - Sutivan, pristupljeno 7. kolovoza 2020.
- ↑ Registar Kulturnih Dobara
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."