Liptovský Mikuláš

Liptovský Mikuláš; Liptovský Svätý Mikuláš
	Glavni gradski trg
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 49°05′N 19°36′E / 49.083°N 19.6°E
Država	Slovačka
Pokrajina	Žilinski kraj
	Vlast
- Gradonačelnik	Ján Blcháč
	Površina
- Ukupna	70,109 km²
Visina	577 m
	Stanovništvo (31. prosinca 2001.)
- Grad	33.007
- Gustoća	468 stan./km²
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	031 01
Pozivni broj	+421 (0)44
Registarska oznaka	LM
	Službena stranica www.mikulas.sk
Zemljovid
	; Liptovský Mikuláš na karti Slovačke

Liptovský Mikuláš (mađ. Liptószentmiklós, njem. Liptau-Sankt-Nikolaus) je grad u Žilinskom kraju u sjevernoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom. Grad je upravno središte Okruga Liptovský Mikuláš.

Zemljopis

Liptovský Mikuláš se nalazi u središnjem dijelu Liptovske doline, okružen Zapadnim Tatrama na sjeveru, Niskim Tatrama na jugu i Chočskom planinom na sjeverozapadu. Uglavnom se nalazi na desnoj obali rijeke Váh, i na jednom od pritoka jezera Liptovská Mara. Grad se širi preko brežuljka smjerom istok – zapad.

Povijest

Od druge polovice 10. stoljeća do 1918. grad je bio pod Ugarskom. Grad Mikuláš (Liptószentmiklós) prvi put spominje se u dokumentu kralja Ladislava IV. Kumanca iz 1286. Prvi pisani zapis spomena crkve Sv. Nikole datira iz 1299. koja je ujedno i najstarija građevina u gradu.

Grad je bio jedan od sjedišta trgovine i obrta u ovom djelu Slovačke. Najstariji ceh je bio postolar koji se spominje 1508. Postojale su i drugi obrti bravari, stolari i mesari.

Godine 1677. Liptovský Mikuláš postao je sjedište lokalnog distrikta. Slovački "Robin Hood" Juraj Jánošík je osuđen i pogubljen 1713. u Mikulašu. U 19. stoljeću, grad je postao jedan od centara Slovačkog narodnog preporoda. Godine 1830. utemeljeno je prvo slovačko amatersko kazalište u Liptovskom Mikulášu.

U 20. stoljeću, mnoga obližnja naselja su se pripojila gradu.

Stanovništvo

Razvoj stanovništva^[1]
Godina	1. 1. 1993.^[2]	1999.	2006.	2013.	2019.	2020.
Broj stanovnika	32.569	33.844	32.786	31.772	31.000	30.808

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.

Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 33.007 stanovnika. Prema etničkoj pripadnosti najviše je bilo Slovaka 94,07 %, Roma 2,30 % Čeha 2,10 % i Mađara 0,28 %.^[3] Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 34,48 %, ateista je bilo 32,26 % a luterana 26,85 %.^[3]