Galanta
Ovo je glavno značenje pojma Galanta. Za druga značenja pogledajte Okrug Galanta.| Galanta | |||
|---|---|---|---|
.jpg) | |||
|
|||
| Koordinate: 48°11′N 17°43′E / 48.183°N 17.717°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Trnavska
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Peter Paška | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 31,85 km² | ||
| Visina | 118 m | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Grad | 16.365 | ||
| - Gustoća | 498/km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 924 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)31 | ||
| Registarska oznaka | GA | ||
| Službena stranica www.galanta.sk | |||
| Zemljovid | |||
  Galanta | |||
Galanta (njem. Gallandau, mađ. Galánta) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Galanta.
Zemljopis
Galanta leži u podunavskoj nizini (Podunajská nížina), u toplom južnom dijelu Slovačke, udaljena je od glavnog grada Slovačke Bratislave 50 km istočno. Galanta je okružena poljoprivrednim zemljištem na kojem se uzgaja kukuruz, pšenica i druge kulture.
Povijest
Područje oko Galante ima gotovo stalna naselja još od neolitika. Od druge polovice 10. stoljeća do 1918. godine, bila je u sklopu Kraljevine Ugarske. Prvi pisani zapis o Galanti je iz 1237., a spominje se u kraljevskom dokumentu Bele IV. Kroz godine, naselje je mijenjalo svoje gospodare. Počev od 1421. kada je obitelj Esterházy počela vladati gradom, i vladala je njime 6. stoljeća. Godine 1613. ili 1614. u gradu je dozvoljena slobodna trgovina. Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je postao dio nove države Čehoslovačke. Kao rezultat Prve bečke arbitraže, grad je vraćen Mađarskoj od 1938. do 1945. godine.
Stanovništvo
| Godina | 1. 1. 1993.[2] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 16.938 | 16.643 | 15.813 | 15.063 | 14.990 | 15.060 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 16.365 stanovnika.[3]
Nacionalnost:
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 67,05 %, ateista 20,07 % i luterana 6,34 %.[3]
Poznate osobe
- František Valábek (*1907. – † 1980.), SDB, rimokatolički svećenik, religijski zatvorenik (osuđen na 6 godina zatvora).[4]
Gradovi prijatelji
Mikulov, Češka
Paks, Mađarska- Tótkomlós, Mađarska
- Kecskemét, Mađarska
Liptovský Mikuláš, Slovačka
Bečej, Srbija
Izvor
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ 3,0 3,1 "Municipal Statistics". Statistical Office of the Slovak republic. http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Pristupljeno 15. prosinca 2007.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. str. 284–285.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Galanta |
| |||||||
