Ladislav Grđevački

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ladislav od Grđevca (?-1414.) bio je hrvatski ban. Posjedovao je Grđevac u Križevačkoj županiji po kojem je dobio pridjevak.

Životopis

Bio je pripadnik ogranka roda Fanch. Posjedovao je Grđevac. U vrelima se prvi put spominje 1378. kad sjedoči nekom pravnom činu u Somogyváru. Bio je pristaša kralja Žigmunda Luksemburgovca, u kolovozu 1398. kao njegov izaslanik preuzeo je od pavlinskog priora u Gariću isprave i dragocjenosti Vranskog priorata. Zabilježen je kao poseban kraljevski izvjestitelj 1401. godine, a 1402. kao meštar kraljevskih konjušnika te od listopada kao hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban.[1]

Potkraj godine sporio se s pripadnicima obitelji Bánffy, a u svibnju studenom 1403. kralj je njemu i sinovima darovao posjede nevjernih podanika u županiji Somogy, odnosno gradove Voćin i Orahovicu te više posjeda u Slavoniji, no ubrzo ih je morao vratiti vlasnicima. Na početku 1404. s istaknutim je kraljevim pristašama na saboru u Križevcima rješavao državne poslove, utanačivši savez za obranu Žigmundovih vladarskih prava.[1]

U travnju, kad je posljednji put zabilježen kao ban, od zagrebačkog je kaptola tražio izaslanika koji bi s banskima utvrdio međe pavlinskog posjeda Kamensko. Sporio se oko dijela posjeda Grđevac 1405. godine, a poslije se spominje uglavnom u svezi s poslovima u Županiji Somogy.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 LADISLAV GRĐEVAČKI - Hrvatski biografski leksikon. hbl.lzmk.hr 0. Pristupljeno 2026-07-05.