Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Ladimirevci
Ladimirevci na karti Hrvatska
Ladimirevci
Ladimirevci
Ladimirevci na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Valpovo
Najbliži (veći) grad Osijek
Površina 19,12 km²
Nadmorska visina 91 m
Zemljopisne koordinate 45°37′23″N 18°27′00″E / 45.623°N 18.45°E / 45.623; 18.45
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 1.587
Pošta 31550 Valpovo
Pozivni broj +385(0)31-671
Autooznaka OS
Ladimirevci na karti Osječko-baranjska županija
Ladimirevci
Ladimirevci
Ladimirevci na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Ladimirevci su naselje u sastavu Grada Valpova u Osječko-baranjskoj županiji na desnoj obali rijeke Karašice. Ovdje se nalazi jedno od dva Dječja sela u Hrvatskoj.

Povijest

Prema legendi, Ladimirevci su dobili ime po grobu koji je bio na ulazu u selo, na kojem je pisalo "LAD I MIR EVCI". No, vjeruje se da su Ladimirevci dobili ime po starom imenu Ladimir, jer su mnoga okolna sela sa završetkom na -vci dobivala nazive po osobnim imenima, kao na primjer Ivanovci, Harkanovci, Petrijevci.[1]

Naselje nastalo iz sadašnjeg sela Ladimirevci, prvi put se spominje 1333.g. 1392.g. naselje djelomično je u smjeru Karašice preselio ovdje i dobio svoje sadašnje ime.

Bilo je 1.543 zarobljenih Ladimirevčana od strane Turaka. Osvojili su Valpovačko područje i održavali ga za sljedeće 144 godine u svom posjedu. Na prijelazu 17. do 18. st. održavaju se jake migracije, tek nakon 1702. godine stabilizirana je struktura stanovništva u Ladimirevcima, iz ovog razdoblja su stara prezimena kao Precice, Kučinac, Vujnovac, Sušić i Ivanović. 1721.g. cijelo područje je dodijeljeno kao vlasništvo baruna PA Hillerprand Prandau. Lokalni poljoprivrednici su postali Kmetovi obitelji Prandau-Norman. Kmetstvo je ukinuto 1848. godine od strane bana Josipa Jelačića. Od 1945.g., komunističke su vlasti, prethodno postojeće društvene i financijske okolnosti iz temelja promijenile.

Prije 2. svjetskog rata Nijemci su činili 16% stanovništva u Ladimirevcima.

Kraj 2. svjetskog rata označio je početak egzodusa ladimirevačkih obitelji njemačkog podrijetla. Nijemcima je tada oduzeta sva imovina pa su u njihove kuće useljeni partizanski suradnici ili novodoseljeni kolonisti. Još se tijekom rata u selo doselilo nekoliko obitelji iz Bosne i jedna obitelj iz Hercegovine, ali je pravi val doseljavanja u Ladimirevce počeo 1946. godine dolaskom 23 obitelji kolonista Zagoraca. Nakon godina socijalizma i kolektivizacije od 1945. do 1953. godine, Ladimirevčani su mjesto uspjeli razvijati samo od 1960. pa na dalje te je 1963. godine naelektrizirano. Prekretnicu u razvoju sela označilo je osnivanje mjesne zajednice 1964. godine. Prvi predsjednik bio je Mirko Blažević. Nakon njega ovu su dužnost obavljali Stjepan Ivanović, Pavo Ivanović, Stjepan Novogradac, Đuro Zemljak, Stjepan Zajček, Nedjeljko Pušić i Adam Iraček. U mjestu je nastavljenja izgradnja cesta, nogostupa i niskonaponske mreže po ulicama, 1980. godine Ladimirevčani su u mjestu, dobrovoljnim radom, doveli telefonsku liniju sa 75 brojeva. Godine 1981. u središtu mjesta je sasađen park, dok je 1983. dograđen i preuređen vatrogasni dom, a 1984. dovršen je prostor "Ladimirevačkog omladinskog kluba". Godine 1988. izgrađena je Kuća oproštaja na Ladimirevačkom groblju.

Radovi na izgradnji osnovne škole započeli su 1989. godine, a već u kolovozu 1991. je prošla tehnički pregled. Službeno je otvorena u rujnu 1992. godine. Zgrada je izgrađena uglavnom dobrovoljnim radom Ladimirevčana. Bile su to zlatne godine zajedničkog napora zajednice koja se ujedinila na zajedničkom cilju.

Prvi napadi od strane srbočetničke armije na Ladimirevce zabilježeni su početkom kolovoza 1991. godine. Sukladno naredbi predsjednika dr. Franje Tuđmana, 10. kolovoza 1991. u selu formiran odred Narodne zaštite u koji se uključuje stotinjak mještana. U studenome iste godine, pedesetak pripadnika ovog odreda popunilo je redove 107. brigade hrvatske vojske. Netom dovršena školska zgrada poslužila je u jesen i zimu 1991. i 1992. godine za smještaj zapovjedništva 107. brigade hrvatske vojske. Za sudjelovanje u Domovinskom ratu Spomenicom domovinskog rata odlikovano je 132 pripadnika Narodne zaštite u Ladimirevcima.

Tijekom ratnih djelovanja u Domovinskom ratu svoje živote za Domovinu su položili Ladimirevčani Branko Križanec, Pavo i Vladimir Zemljak te Stjepan Halapir.

Plinifikacija mjesta je započela 1994. godine. Iste je godine selo dobilo kroniku Darka Grgića "Ladimirevci: Drevno slavonsko mjesto". Iste je godine i obnovljena rimokatolička župa jer su vjernici u međuvremenu vlastitim radom i novcem podigli župni stan.

Dana 25. svibnja 1997. Osnovano je SOS Dječje selo Ladimirevci koje je bilo u skladu sa Lekenikom, drugim u Hrvatskoj. Ovo su priznanje mještani dočekali kao ohrabrenje i poticaj za očuvanje tradicije, kulture i duhovne vrijednosti ovog područja.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2011., u naselju je živjelo 1.587 stanovnika.[2]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:500 height:400 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1662 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.




PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 943
bar:1869 from:0 till: 932
bar:1880 from:0 till: 871
bar:1890 from:0 till: 975
bar:1900 from:0 till: 1222
bar:1910 from:0 till: 1322
bar:1921 from:0 till: 1336
bar:1931 from:0 till: 1297
bar:1948 from:0 till: 1283
bar:1953 from:0 till: 1343
bar:1961 from:0 till: 1466
bar:1971 from:0 till: 1441
bar:1981 from:0 till: 1377
bar:1991 from:0 till: 1449
bar:2001 from:0 till: 1662
bar:2011 from:0 till: 1587




PlotData=

bar:1857 at: 943 fontsize:S text: 943 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 932 fontsize:S text: 932 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 871 fontsize:S text: 871 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 975 fontsize:S text: 975 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 1222 fontsize:S text: 1.222 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 1322 fontsize:S text: 1.322 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 1336 fontsize:S text: 1.336 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 1297 fontsize:S text: 1.297 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 1283 fontsize:S text: 1.283 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 1343 fontsize:S text: 1.343 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 1466 fontsize:S text: 1.466 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 1441 fontsize:S text: 1.441 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 1377 fontsize:S text: 1.377 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 1449 fontsize:S text: 1.449 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 1662 fontsize:S text: 1.662 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 1587 fontsize:S text: 1.587 shift:(-10,5)




TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Uprava

Predsjednik mjesnog odbora Ladimirevci je Filip Ivanović (HDZ). Vijeće mjesnog odbora ima 9 članova.[3]

Datoteka:Ladimirevci-grb.png
Grb Ladimirevaca

Zanimljivosti

Svake prve subote u prosincu održavaju se poznati Ladimirevački divani gdje sudjeluju mnoge poznate osobe, a među ostalim tu su i Slavonske Lole, Filip Šovagović, Anja Šovagović-Despot i mnogi drugi. Prvi Ladimirevački divani održani su 1989. godine.

Memorijal Fabijana Šovagovića održava se tjedan iza Uskrsa svake godine.

  • 2008. - 26. ožujka - 30. ožujka;
  • 2009. - 17. travnja - 19. travnja;
  • 2010. - 9. travnja - 18. travnja.

Kultura

Datoteka:Bista.fabijana.sovagovica.jpg
Bista Fabijana Šovagovića

Ladimirevačka župa, Uzvišenje svetog Križa, osnovana je 1994. Trenutni župnik je vlč. Franjo Bodonji.[4] Oko 85% stanovništva oglasilo se kao rimokatolici.

Kulturno umjetničko društvo "Šokadija" Ladimirevci nastupa širom Hrvatske i Mađarske.

Radnja filma Sokol ga nije volio se odvija u Ladimirevcima.

Šport

Poznate osobe

Skupine i udruge

Izvori

Vanjske poveznice

  • Darko Grgić: "Ladimirevci: Drevno slavonsko selo" (1994).