Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lažani

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Lažani (Lažane), bivše selo na širem području mjesta Kaštel Kambelovca, Grad Kaštela.

Selo je postojalo u srednjem vijeku. Danas je ostao toponim Lažane, predjel koji je zapadni obronak Kozjaka, na hrid zvanoj Krug. U Lažanima je podignuta crkvu sv. Mihovila, koja je bila župna crkva srednjovjekovnih potkozjačkih naselja te se u povijesnim izvorima spominje tijekom 12. st.[1]

Pod hrvatsko-ugarskim vladarima ovaj je kraj s podkozjačkim selima obilježen stalnim sukobima Splita i Trogira za prevlast u Kaštelanskom polju.[2]

Lažane su dio niza kaštelanskih sela koje su seljani napustili zbog učestalih turskih upada i pljačkanja, te se preselili uz morsku obalu gdje su podigli utvrđena naselja, uz kaštele na morskim hridinama koje su podigli splitski i trogirski zemljoposjednici. Napuštena sela su Smoljevac, Putalj, Lažani, Kozice, Ostrog, Šušnjare, Radun, Špiljan, Žestinj i Bijaći, a bila su se nalazila podno Trečanice (602 m), Opora (650 m) i Kozjaka (780 m).[3] Naselja kao što su Babe, Žestin, Špiljan, Radun, Ostrog, Kruševik i ina bila su na južnim padinama Kozjaka; selo Baba lokva bilo je pogranično između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, a napušteno je koncem 16. stoljeća pred osmanskom najezdom.[4] Iz tog vremena datira jedina sačuvana kozjačka kula iz razdoblja mletačko-turskog razgraničenja koje je bilo određeno vrhovima Kozjaka. Sagrađena je u 15./16.st.[1] Južnije od Lažana bilo je selo Kruševik. Da zaštite sebe i seljane Lažana i Kruševika, braća Jerolim i Nikola Cambi, splitski plemići i zemljoposjednici, poduzeli su mjere. 1478. godine ishodovano je odobrenje i sukladno s njime sagradili 1517. godine kaštel na malom otočiću uz obalu na području današnjeg Kaštel Kambelovca. [5]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Kaštel Kambelovac, Crkva sv. Mihovila od Lažana i kula na Krugu Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 17. srpnja 2020. Pristupljeno 17. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  2. Filip Tadin/arhitekt.hr: 7 Kaštela Portal Grada Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
  3. Mladen Domazet: Kaštelanske bratovštine od XVI. do XIX. stoljeća Croatica Christiana periodica, g. 18 br. 34, 1994. str. 100.
  4. M. Perišin: Putovanje u srednji vijek na predavanju „Kaštela prije Kaštela“ Tonča Burića Portal Grada Kaštela. 19. travnja 2018. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
  5. (): Kaštel Kambelovac Turistička zajednica Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 17. srpnja 2020.
Sadržaj