Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine specijalnost je unutar konzervacije-restauracije.Posvećena je tehničkim predmetima ,te industrijskoj baštini.Temeljni principi konzervacije ovih predmeta jednaki su kao i kod drugih predmeta kulturne baštine,znači prije svega usmjerenost ka striktnom poštovanju i što boljem očuvanju izvornosti samog predmeta na kojem se radi.Reverzibilnost te uočljivost rekonstruiranih dijelova kao i mogućnost ponavljanja zahvata također su vrlo važne.

Konzervator predmeta tehničke i industrijske baštine mora biti dobro upoznat sa poviješću tehnologije,kao i osnovnim osobinama materijala od kojih se ovi predmeti najčešće sastoje,znači metala,drveta,kože,tekstila,papira,gume i plastike,da navedemo samo one koji se češće susreću.Veliku važnost ima i poznavanje restauratorske etike i teorije kao i posjedovanje znanja o recentnim metodama rada na ovoj grupi predmeta.Neizostavno je i poznavanje znanstveno zasnovanoh metoda istraživanja.

Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu


Uže određenje pojma tehničke baštine

Tehnička baština odnosno spomenici u sebi dokumentiraju izuzetnu tehničku vrijednost,bilo svojom važnošću unutar povijesti tehnologije,bilo zbog svoje rijetkosti te dobre očuvanosti.

U tehničke spomenike ubrajamo:

Industrijske spomenike u užem smislu riječi,poput primjerice visokih peći,pogona za dobivanje električne energije,starih proizvodnih pogona

Spomenike vezane uz dobivanje rudače

Spomenike poput starih prometala i pripadajuće im infrastrukture - mostovi,brodogradilišta,ceste,željezničke pruge, povijesna vozila, avioni, brodovi, lokomotive, vagoni, motorni vlakovi, itd.

Dokumenti vezani uz povijest tehnike i industrije

Također tu ubrajamo i povijesna seoska gazdinstva,trgovine,zanatske radionice,sve zajedno sa svim inventarom i pripadajućim objektima

Povijest

Kod nas organizirana briga za tehničku baštinu započinje tek nakon drugog svijetskog rata,osnivanjem Tehničkog muzeja u Zagrebu 1954. godine.

Preventivna konzervacija

Brojni su kulturni proizvodi ,pa tako i predmeti tehničke baštine,osjetljivi na okoliš u kom se čuvaju, poput temperature, vlažnosti i zagađenosti zraka te razinu osvijetljenja i ultraljubičastog zračenja. Predmeti moraju biti zaštićeni i čuvani u primjerenim uvjetima. Kod predmeta tehničke i industrijske baštine preventivna konzervacija vrlo je važan čimbenik unutar strategije za maksimalno produljenje opstojnosti istih.Kako se u pravilu radi o predmetima na kojima se javlja velik broj različitih materijala ,te koji su često izloženi vanjskim uvjetima,osmišljavanje programa preventivne zaštite za iste kompleksan je i izrazito zahtijevan zadatak.

Interventna konzervacija

Dokumentiranje zatečenog stanja

  • pisana dokumentacija
  • foto dokumentacija
  • video ili filmska dokumentacija

Donošenje odluka o potrebi,opsegu i posljedicama zahvata

Poželjno je da u donošenju ovih odluka sudjeluje što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti kustosa zbirke,znanstvenika koji se bavi propadanjem tehničkih predmeta,odnosno materijala od kojeg jest sam predmet,te samog konzervatora restauratora.

Čišćenje

  • mehaničko
  • kemijsko
  • elektrokemijsko
  • ultrazvučno
  • čišćenje laserom
  • čišćenje plazmom

Postupanje sa oštećenim predmetima

Zaštita

Konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je konzervacija predmeta tehničke i industrijske baštine vezana uz tehnički muzej u Zagrebu,kao središnju instituciju posvećenu ovoj vrsti predmeta.Nažalost koncept restauriranja koji ova ustanova njeguje i propagira u svijetu se već više od 20 godina smatra definitivno zastarjelim.Radi se o konceptu posve jednakom onom koji koriste i nazovi restauratori starih automobila,što znaci potpuno uklanjanje izvorne boje ili druge površinske dekoracije,te zatim obnavljanje istog.Makakova bila opravdanja za ovaj postupak,te kolika ga god dokumentacija pratila krajnji rezultat jest sviježe i uredno obojen kvazipovijesni i nakaradni surogat originalnog povijesnog objekta[1].

Školovanje restauratora predmeta tehničke i industrijske baštine

Podrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

Specijalističko školovanje restauratora predmeta tehničke i industrijske baštine u Hrvatskoj trenutačno nije moguće.

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe,pa i restauratora tehničke i industrijske baštine u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

  • Pravinik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvnaju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19)
  • Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora stanje je nezadovoljavajuće.Posebno su ugrožena prava restauratora uposlenih u muzejima.Ministarstvo kulture godinama jednostavno odbija stvarno i dosljedno izjednačiti prava restauratora zaposlenih u muzejima sa pravima restauratora koji rade u HRZ-u ili samostalno.Ovo je bilo razvidno već kod javne rasprave o gore navedenom pravilniku,birokrati iz Ministarstva kulture jedostavno su odbili prihvatiti i vrednovati razlike u radu u muzejima ,te restauratorskom zavodu.Tehnička se baština u pravilniku niti ne spominje kao specijalnost,a U oči pada i razina povlastica koje po istom pravilniku imaju oni koji rade u ministarstvu ili gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode.[2][3]

Stanje dodatno otežava i činjenica da u pojedinim muzejima ravnatelji i osoblje uprave restauratore često koriste kao besplatni osobni servis.

O statusu restauratora u muzejima jasno govori i činjenica da u na od Muzejskog dokumentacijskog centra održavanom personalnom arhivu zaslužnih muzealaca stoji samo jedan ( 1 ) restaurator ( u više od 197 godina javne muzejske djelatnosti u Hrvatskoj).[4]

Slobodni software primijenjiv u konzervaciji predmeta tehničke baštine

  • The Modular Cleaning Program[5],autor Chris Stavroudis,po metodi Richarda Wolbersa
  • besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije[6]
  • besplatni operativni sustavi: sve Linux distribucije (npr. Debian, Ubuntu, Fedora ,Puppy Linux...)
  • besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: OpenOffice Suite ,LibreOffice, AbiWord
  • uređivanje fotografija:GIMP, VIPS[7], ImageJ
  • slobodni preglednici slika:GQview,Xnview,IrfanView
  • stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus

Izvori

Dodatna literatura

  • Matschoss,C.;Lindner,W. Technische Kulturdenkmale,Muenchen 1932.(reprint 1984.)
  • Dauskart,M. Wie halte ich es mit dem Erbe - Aspekte zum Dinggebrauch im technikhistorischen Museum,objavljeno u Technische Kulturdenkmale (TKD), Heft 16, 1988, Str. 33-35.
  • Kuehn,H. Gedanken zur Restaurierung von Historischen Gegenstaenden der Technik und der Naturwissenschaeften, objavljeno u Zeitschriften für Kunsttechnologie und Konservierung, Jg. 3, 1989, Str. 112-125.
  • Goetz,K.Teschnisches Kulturgut in der Restaurierung,objavljeno u "Zeitrisse - Mitteilungen zur regionalen Kultur und Geschichte", Heft 3, Saarbrücken 2001, Str. 12-14.
  • Breuninger,J. Technisches Kulturgut : Der Bahnpostwagen von 1888 des Museums für Kommunikation Nürnberg ; (Beiträge des Symposions "Aus Alt Mach' Neu? Die Konservierung Technischen Kulturguts. Der Bahnpostwagen von 1888 des Museums für Kommunikation Nürnberg" in Nürnberg, 26. 27. Oktober 2001),Berlin 2005.
  • Newey, H., ‘Conservation and the Preservation of

Scientific and Industrial Collections’, in Tradition and Innovation: Advances in Conservation. Contributions to the IIC Melbourne congress, 10-14 October 2000, ed. A. Roy and P. Smith, International Institute for Conservation, London (2000) 137-139.

  • Binnie, N., ‘Conservation Plan for an Avro Arrow Model

through Recovery Phase, Surface Assessment, Cleaning, and Transport’, Canadian Conservation Institute, Ottawa ,Canada (2001).

  • Nordgren, E., D. Krop, E. Secord, E. Sangouard, M. Saul,

P. Paden and G. Hanley, ‘USS Monitor Conservation: preserving a marvel of 19th century technology’, in Incredible Industry Conference Proceedings, 25-27 May 2009, eds. M. Ryhl-Svendsen, K. Borchersen, and W. Odder, Nordic Association of Conservators 18’ Conference (2009) 127-135.

  • Granato,M.;Rangel,M. Cultura Material e Patrimonio da Ciencia e Tecnologia,Rio de Janeiro 2009.(online)

Vanjske poveznice vezane uz konzervaciju tehničke baštine u svijetu

Vanjske poveznice vezane uz konzervaciju i tehničku baštinu u Hrvatskoj