Debian
 | |
 Radna površina sustava Debian 10 (Buster) s grafičkim sučeljem GNOME | |
| Web stranice: | www.debian.org |
| Tvrtka/razvijatelj: | Projekt Debian |
| Porodica: | Sličan Unixu |
| Model izvornog koda: | slobodan softver |
| Posljednja stabilna inačica: | 10.8 (Buster) / 2. veljače 2021.[1] |
| Dostupni jezici: | 75 jezika[2] |
| Metoda ažuriranja: | APT (razni prednji programi) |
| Upravitelj paketa: | dpkg |
| Podržane platforme: | 9 platformi: 32-bitni PC/Intel IA-32 (i386), 64-bitni PC/Intel IA-64 (amd64), ARM EABI (armel), ARMv7 (EABI hard-float ABI, armhf), MIPS big-endian (mips), MIPS little-endian (mipsel), MIPS 64-bit little-endian (mips64el), 64-bit little-endian PowerPC (ppc64el), IBM System z (s390x).[1] |
| Tip jezgre: | monolitne: Linux, kFreeBSD, mikrojezgra: HURD |
| Pretpostavljeno korisničko sučelje: | tekstualni (Bash) / grafički (GNOME) |
| Licencija: | slobodan softver |
| Radno stanje: | u razvoju |
Debian je ime dobrovoljne organizacije posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog softvera, te naziv njihova operacijskog sustava baziranog na GNU-u.
Povijest i razvoj
Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novoj Linux jezgri i GNU sistemskim programima.
Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 razvijatelja Debiana.
Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.
Verzije
- 10.0 - buster, izdan 6. srpnja 2019.
- 9.0 - stretch, izdan 17. lipnja 2017.
- 8.0 - jessie, izdan 25. travnja 2015.
- 7.0 - wheezy, izdan 4. svibnja 2013.
- 6.0 - squeeze, izdan 6. veljače 2011.
- 5.0 - lenny, izdan 14. veljače 2009.
- 4.0 - etch, izdan 8. travnja 2007.
- 3.1 – sarge, izdan 6. lipnja 2005.
- 3.0 – woody, izdan 19. srpnja 2002.
- 2.2 – potato, izdan 15. kolovoza 2000.
- 2.1 – slink, izdan 9. ožujka 1999.
- 2.0 – hamm, izdan 24. srpnja 1998.
- 1.3 – bo, izdan 2. lipnja 1997.
- 1.2 – rex, izdan 12. prosinca 1996.
- 1.1 – buzz, izdan 17. lipnja 1996.
Filozofija rada
Razvijatelji Debiana uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje web-stranica projekta, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian razvijateljem:
- Debianov društveni ugovor izražava Debianove obveze prema zajednici slobodnog softvera[3]. Svatko tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.[4]
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
- Debianove smjernice slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera[5]. Ovo je vrlo utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines.[6]
- Debian pravilnik opširna je specifikacija standarda kvalitete Debian projekta.[7]
Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
- Linux Standard Base (LSB) projekt je kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
- Filesystem Hierarchy Standard (FHS) pokušaj je standardiziranja dizajna Linux datotečnog sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
- Debian Jr. interni je projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima Linux operacijskog sustava.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Updated Debian 10: 10.8 released. Debian, preuzeto 2. veljače 2021.
- ↑ Debian GNU/Linux 7.0 released. Debian (4. svibnja 2013.), preuzeto 16. prosinca 2014.
- ↑ https://www.debian.org/social_contract
- ↑ https://www.debian.org/doc/maint-guide/
- ↑ https://www.debian.org/social_contract#guidelines
- ↑ https://opensource.org/osd.html
- ↑ https://www.debian.org/doc/devel-manuals.en.html#policy
Vanjske poveznice
| |||||||
