Konstanta fine strukture

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Konstanta fine strukture (oznaka α) je prirodna konstanta, bezdimenzionalna veličina u fizici elementarnih čestica koja opisuje jakost međudjelovanja između električkih nabijenih čestica i fotona. Ona je konstanta vezanja u elektromagnetskim djelovanjima, a određuje finu strukturu (cijepanje spin–staza) u atomskim spektrima. Njezina su definicija i vrijednost:

[math]\displaystyle{ \alpha = \frac{e^2}{\hbar \cdot c \cdot \ 4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} = 7,297\,352\,5376(50) \times 10^{-3} = \frac{1}{137,035\,999\,679(94)} }[/math]

gdje je:

Konstantu fine strukture u fiziku je uveo A. Sommerfeld, proširujući Bohrov model atoma uključivanjem relativističkih pojava i eliptičnih staza gibanja elektrona, te kvantizirajući energiju, linearnu i kutnu količinu gibanja. Konstanta fine strukture je važna u teorijskim proračunima i razumijevanju elektromagnetskih međudjelovanja i zračenja te ulazi u matrične elemente različitih elektromagnetskih procesa, određujući njihove udarne presjeke i raspade. [1]

Objašnjenje

Postoje tri ravnopravne definicije konstante fine strukture temeljene na ostalim temeljnim fizikalnim konstantama:

[math]\displaystyle{ \alpha =\ \frac{e^2}{(4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0)\cdot \hbar \cdot c}\ =\ \frac{e^2 \cdot c \cdot \mu_0}{2 \cdot h} = \frac{k_\mathrm{e} \cdot e^2}{\hbar \cdot c}, }[/math]

gdje je:

Mjerenje

Prema 2006 CODATA (Committee on Data for Science and Technology, Komitet za podatke za znanost i tehnologiju), preporučene su i definicija i iznos konstante α kao:[2]

[math]\displaystyle{ \alpha = \frac{e^2}{\hbar \cdot c \cdot \ 4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} = 7,297\,352\,5376(50) \times 10^{-3} = \frac{1}{137,035\,999\,679(94)} }[/math]

Izvori

  1. konstanta fine strukture, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. NIST. "NIST reference on constants, units, and uncertainty". http://physics.nist.gov/cgi-bin/cuu/Value?alph Pristupljeno 11. travnja 2009.