Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Komarča

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Komarča (orada)
Komarča (Sparus aurata)
Komarča (Sparus aurata)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Infrakoljeno: Gnathostomata
Nadrazred: Osteichthyes
Razred: Actinopterygii
Red: Perciformes
Porodica: Sparidae
Rod: Sparus
Vrsta: S. aurata
Dvojno ime
Sparus aurata
Line, 1758.
Raspon
Rasprostranjenost komarče
Rasprostranjenost komarče
Sinonimi
Aurata aurata
Chrysophrys aurata
Chrysophrys aurathus
Chrysophrys auratus
Chrysophrys crassirostris
Pagrus auratus
Pagrus auratus
Sparus auratus Linnaeus, 1758

Komarča (lat. Sparus aurata), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Naziv komarča nije jedinstven za čitavu hrvatsku obalu Jadrana. U upotrebi je čak tridesetak imena, od kojih su češće upotrebljavani: orada, podlanica, dinigla, lovrata, ovrata, zlatulja, zlatva, sekulica, štrigavica i dr.

Komarča se ističe velikom i robusnom glavom s razvijenim čeljustima i krupnim usnama. Gornja vilica je malo isturena nad donjom. Tijelo joj je čvrste građe ovalnog oblika a u boku je stisnuta. Boje je na gornjem dijelu tijela modrikastozelenkastosive, a postrance je sivosrebrnaste boje, s uzdužnim smeđim ili smeđezelenkastim prugama. Donji dio tijela je srebrnastobijel. Na gornjem dijelu škržnog otvora nalazi se živozlatna do narančasta mrlja, a gornji kut škržnih otvora obuhvaćen je ljubičastocrnom mrljom. Između očiju je svijetlozlatni most.

Komarča (latinski Sparus aurata),
kod sjeverozapadne obale Sardinije.

U Jadranu se mrijest komarča odvija u prosincu i djelomice u siječnju, na pješčanim terenima. Komarča je dvospolac. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 do 0,60 kg, pretvara se u ženku i tako ostaje do kraja života. Naraste do 60 cm u duljinu a dostigne težinu do 10 kg. Rasprostranjena je uzduž cijelog uzobalnog dijela primorja i to bez obzira na vrstu dna. Ipak prava su joj staništa pjeskovita i šljunkovita dna. Preferira dubine od 5 do 10 metara, dublje od 50 metara se ne spušta. Zimi se udaljuje od obale i povlači se u duboku vodu jer je osjetljiva na hladnoću. Ako je veće zahlađenje zatekne u plićim i zatvorenijim vodama, često ugiba. Hrani se svim vrstama školjaka i puževa. Hrani se i glavonošcima, rakovima i sl.

Osim u Jadranu rasprotranjena je po čitavom Mediteranu i istočnom Atlantiku. Vrlo je cijenjena u gastronomiji jer ima najukusnije meso od svih vrsta bijele ribe.

Danas se orada uzgaja u ribogojilištima, a u Hrvatskoj ga je uzgajao Cenmar, danas u sklopu Cromarisa. Hrvatski Cromaris u čijem je sklopu nekadašnji Cenmar, 2015. je ušao u deset najvećih svjetskih proizvođača orade.[1]

Izvori

  1. Večernji list Jolanda Rak-Šajn: Cromaris u top 10 svjetskih proizvođača orade i brancina, 19. svibnja 2015. (pristupljeno 27. studenoga 2015.)
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Komarča
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Komarča
Wikivrste imaju podatke o: Komarča
Sadržaj