Toggle menu
310,5 tis.
62
18
548 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Klorbenzen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Klorbenzen (C6H5Cl, fenil klorid, benzenklorid, monoklorbenzen, fenil) je aromatičan organski spoj. Bezbojna je i zapaljiva tekućina.

Proizvodnja (sinteziranje)

Proizvodi se kloriranjem benzena, a industrijski se dobiva posredno; kloriranjem ugljikovodika vodik se zamjenjuje klorom, pa nastaju klorovi derivati ugljikovodika metil-klorid, kloroform te klorbenzen.

Upotreba

Klorbenzen se naširoko koristi kao posrednik (intermedijer) u proizvodnji tekstila, fenola, anilina, herbicida, pesticida, DDT-a (1,1-difeniletan, insekticid), bojila i guma. Koristi se često kao otapalo.
p-Diklorbenzen upotrebljava se kao larvicid protiv moljaca i insekata koji buše drvo breskve.
o-Diklorbenzen sa sadržajem 4% para-izomera upotrebljava se kao medij za prijenos topline u intervalu 150 °C- 250 °C. Relativna tehnička važnost klorbenzena, p-diklorbenzena i o-diklorbenzena ogleda se u proizvodnji u USA, koja je 1955.g. iznosila 200 000 tona klorbenzena, 25 000 tona para- i 12 000 tona orto– diklorbenzena.


Nedovršeni članak Klorbenzen koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Izvori

  • http://en.wikipedia.org/wiki/Chlorobenzene
  • Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 385.
  • Carl R. Noller; Kemija organskih spojeva. Glavni urednik: Zvonko Vistrička. Izdavač: Tehnička knjiga, listopad 1968.g.. Zagreb. Str. 433.