Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju

Crkva Uznesenja BDM
Stara crkva Uznesenja BDM, Nevesinje
Lokacija	Nevesinje, BiH
Koordinate	43°15′38″N 18°06′52″E
Arhitekt	Maximilian David
Godine izgradnje	1901.
Godina završetka	1903.
Renoviran	2017.
Srušen	1992.
Religija	rimokatoličanstvo
Patron	Uznesenje BDM
Arhitektonski stil	neoromanika
Materijal	tesani kamen s cementnim fugama
Dimenzije	11,80 x 25,65 m 15,80 x 28,75 m (s bočnim kapelama i prislonjenim zvonikom) visina crkve 11 m visina zvonika 20 m

Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju smještena je na sjevernoj periferiji Nevesinja, Bosna i Hercegovina. U vlasništvu je Rimokatoličkog župnog ureda u Nevesinju, Trebinjsko-mrkanska biskupija. Proglašena je 17. svibnja 2006. za nacionalni spomenik BiH.

Povijest

Nevesinjski kraj je od starina imao katolike, ali dugo se borio osnovati župu. S obzirom na veliki broj doseljenika nakon austro-ugarske zaposjedanja, te poduzetnošću biskupa Paškala Buconjića, na području Trebinjsko-mrkanske biskupije stvorio se je znatan broj vjernika – katolika što je stvorilo uvjete za osnovati župu i podići zgradu crkve. Župu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju osnovali su odvajanjem od blagajske župe 1899. godine franjevci, za vrijeme biskupa Buconjića i župnika don Marijana Kelave, kada je i sagrađen župni stan. S izgradnjom župnih objekata don Marijan počeo je odmah po prispijeću u Nevesinje. Godine 1899. je uz pomoć svojih župljana sagradio prostranu župnu kuću da bi se mogla podizati župa iz samog mjesta. Pogodnu lokaciju za gradnju crkve našlo se i dobilo na lijepom mjestu, uzvišici zvanom Megdan, neposredno uz župnu kuću. Uz župnu kuću poslije je podignut samostan časnih sestara franjevki. Gradnju crkve mnogo je pomogao bogati katolički trgovac albanskog podrijetla Gašpar Precca, oženjen Hrvaticom Ankom, rođ. Zelenika, otac poznatog političara Nikole. Građena je po projektu glasovitog arhitekta Maximiliana Maxa Davida, koji je projektirao, između ostalih i Biskupski dvor u Mostaru, crkvu Uznesenja Marijina u Širokom Brijegu itd. nacrte po kojima je crkva građena arhitekt David je uradio još u prosincu 1897., dvije godine prije utemeljenja župe. Gradnja crkve započeta je 1901., a završena je 1903. godine. Izgradnja crkve može se nazvati životnim djelom don Marijana Kelave.

Premda zgotovljena, ostali su manji radovi a novaca za financirati je nedostajalo. Radi pribavljanja novca, Austrijanci su organizirali 6. veljače 1904. dobrotvornu zabavu u hotelu Bilić u Nevesinju. U prepunoj bogato ukusno uređenoj dvorani, zabava je održana uz nazočnost uglednih gostiju kao što su generalmajor von Gaál, kotarski predstojnik barun K. Redvitz i tadašnji gradonačelnik Salihaga Bašagić. Zabava je bila vrhunski društveni događaj, na razini onih u europskim metropolama. Polučila je financijski uspjeh, svi su troškovi podmireni a preostalih 5.944 krune su predali župniku don Marijanu Kelavi. Zaslužni za organizaciju bili su Salomon Reiss, Franz Folprecht, Josip Sušan i Bernard Zent.

Crkva je 1940. opsluživala župu od 1647 katolika. Za vrijeme Drugog svjetskog rata crkva je oštećena. Nakon drugog svjetskog rata pretvorena u skladište, a vjernici raspršeni po svijetu. Obnavljana je od 1958. do 1973. godine. Obnavljala ju je Hercegovačka franjevačka provincija. Pred rat župa je imala 200-ak katolika. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju je minirana i srušena 1992. godine. Dotad je punih 90 godina stajala krasila svojim izgledom i bijelim kamenom gotovo samo središte Nevesinja, zvonom sa svoga zvonika oplemenjujući cijeli kraj. Istodobno je predstavljala i identitet nevesinjskih Hrvata katolika u zavičaju i one velike nevesinjske hrvatske katoličke dijaspore.

Župnik od 1999. je don Ante Luburić, koji je za svog župnikovanja podigao župni stan i oratorij u Foči, obnovio crkve u Čajniču i Ulogu te radio na župnoj kući, oratoriju sv. Pavla i župnoj crkvi u Nevesinju. Poduzetnošću župnika don Ante Luburića i ostalih podupiratelja, crkva je obnovljena. Na Veliku Gospu 2007. godine mostarsko-duvanjski biskup dr. Ratko Perić blagoslovio je kamen temeljac za gradnju nove crkve, i to u onom obliku kakva je bila prije rušenja. Iste 2007. godine u crkvenom dvorištu podignut je Oratorij (kapela) u čast Obraćenja sv. Pavla, apostola naroda, gdje se nedjeljom slavi sv. misa. Podignut je na mjestu uz današnju župnu kuću, na bivšem pomoćnom gospodarskom objektu. U oratoriju se do završetka obnove župne crkve služe Misna slavlja. Župna kuća obnovljena je, dovršena i blagoslovljena 2009. godine. 7. kolovoza 2015. godine crkva je pokrivena crijepom. 2014. godine proučavatelj i zaljubljenik posebno povijesti Crkve na području Gornje (sjeveroistočne) Hercegovine Antun Šarac objavio je monografiju o jednom dijelu nevesinjske župe Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju. Sadrži povijesni pregled i sažetak vjerničkoga života, grobalja, izgradnje crkvenih objekata, katoličkih prezimena u župi i njezinim filijalama gdje je toga bilo: Bišina, Sopilja, Morine, Ulog, Seljani, Kruševljani, Vranješina, Dramiševo, Foča, Čajniče, Gacko, zatim djelovanje časnih sestara (1924.-1949.), kao i duhovna zvanja.

Radovi na izgradnji zgotovljeni su 2017. godine, a tom prigodom promovirana je monografija o župi Katolička Crkva u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini od pokušaja osnutka samostalne župe do 2000. godine – govore nam dokumenti , zaslugom župnika Luburića i prof. Antuna Šarca. Poglavlja monografije su Pastoralna briga za katolike u Gornjoj Hercegovini s nastojanjem oko osnutka župe do imenovanja prvoga redovitog župnika; Kanonsko utemeljenje Župe Nevesinje i imenovanje prvoga redovitog župnika; Administratura Čajniče – Foča; Filijale u Planini; Gacko, filijala Župe Trebinje; Biskupi u Hercegovini i župnike u Nevesinju.

Obnovljena crkva blagoslovljena je 15. kolovoza 2017., na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Pod svečanom sv. Misom blagoslovio ju je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjski Ratko Perić te posvetio novi oltar.

Važnu ulogu u konačnoj obnovi porušene ove crkve ima Pravoslavna Crkva. Svećenici Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske te Bogoslovija u Foči su od prvog dana pomogli u oživljavanju razvaljenih zidova nevesinjske župe.

Opis

Biskupova ulica u Nevesinju prije 1919. godine.

Prema konceptu prostorne organizacije crkva pripada tipu jednobrodnih crkava pravokutnog tlocrta sa polukružnom oltarnom apsidom i zvonikom “prislonjenim” uz pročelje crkve. U arhitektonskom oblikovanju prisutni su elementi neoromanike. Crkva ima pravokutnu osnovu dimenzija 11,80 x 25,65 m, odnosno 15,80 x 28,75 m mjereno sa bočnim kapelama i prislonjenim zvonikom. Zasvedena apsida je izvedena kao polukružna (dio apside koji se prostorno izdvaja iz objekta crkve). Visina objekta, mjerena od razine terena do krovnog vijenca, iznosi oko 11,00 m, a apside oko 8,90 m. Orijentirana je u pravcu istok-zapad, s manjim otklonom prema sjeveru. Ovu crkvu izdvajaju iz mase ostalih naših crkava po dvije bočne kapele sa sjeverne i južne strane crkvene lađe. Crkvena lađa pokrivena je krovom na dvije vode od ravnog lima. Bočne kapele su dva metra izvučene iz ravni objekta crkve, pravokutne su osnove, dimenzija 4,20 x 2,00 m, iznutra zasvođene, a s vanjske strane imaju krov na jednu vodu. Ulaz u crkvu je uzdignut za pet stuba. I prva i nova crkva građene su od istog materijala i po istom projektu. Materijal je iznimno pravilno tesani kamen cementnim fugama. Zidovi su završeni jednostavno profiliranim vijencem. Na zapadnoj strani crkve, je oltarna apsida, sjeverno uz nju sakristija, dok je s južne strane krstionica. Po jedan je pravokutni prozorski otvor na prostoru sakristije i krstionice. Na bočnim fasadama crkve su prozori postavljeni u jednom vodoravnom pojasu. Na sjevernoj i južnoj fasadi crkve su po tri lučno završena prozora. Prozorski otvori na zapadnoj fasadi crkve izvedeni su na različitim visinama. Tri lučno završena prozora na prostoru apside u jednoj su vodoravnoj razini. Na zabatnom zidu objekta crkve je rozeta. Sve prozore s vanjske strane uokviruju kameni doprozornici bez profilacija.

Zvonik je visok 20 metara. Konstrukcija mu je oslonjena na četiri masivna stupa, od kojih su dva utopljena u debljinu zida. Zvonik je na istočnom pročelju i građen je također od pravilno tesanog kamena s fugama od cementne žbuke. Završetci čeličnih zatega postavljeni su na kutovima zvonika i bili su izvedeni u obliku stiliziranog cvjetnog križa. Crkveni zvonik-toranj natkriven je četverovodnim krovom. Pokrov krova je od ravnog lima. Zvonik je podijeljen u četiri razine. U prvoj su izvedena tri polukružno završena otvora širine 180 cm na ulaznoj fasadi, odnosno 100 cm na bočnim fasadama. Na drugoj razini ulazne fasade zvonika je rozeta uokvirena kamenim dovratnikom. Trifore bez dovratnika s prozorskom klupicom rese bočne fasade zvonika. Niz lučnih slijepih arkada izveden je na ulaznoj fasadi je ispod kamenog vijenca. Treća razina ima samo jedan prozorski otvor i to na ulaznoj fasadi, iznad kojega je mjesto za sat u kvadratnom polju. Po jedna bifora resi svaku od četiri fasade zvonika na četvrtoj razini. Niz lučnih slijepih arkada izveden je ispod završnog, krovnog vijenca zvonika.

U crkvu se pristupa s istočne strane, prolazom zasvedenim križastim svodom kroz prizemlje zvonika, vrata su dvokrilna. Ulazni zid je istočni zid i podijeljen je na tri razine jednostavno profiliranim kamenim vijencima. Na prvoj razini je po jedan bočni ulaz u crkvu, lijevo i desno od ulaznog portala. Ulazi su lučno završeni, bez dovratnika. Na drugoj su razini lučno završene trifore, lijevo i desno od ulaznog portala. Treća razina je završena je stubasto, Kutovi crkve, na čijim su vrhovima postavljeni križevi, izvedeni su kao stupovi i naglašeni blagim izvlačenjem iz ravni zida. Na ulaznoj fasadi vidljiv su istočni zidovi bočnih oltara, i završeni su stepenasto.

Unutarnji prostor crkve je dimenzija 20,0 x 10,0 m i longitudinalan. Prostor oltarne apside je povišen u odnosu na prostor crkvenog broda za tri stube (45 cm). Nakon gradnje sve unutarnje zidne površine crkve su, ožbukane i "ukusno ovapnjene".

Crkvu resi metar i pol visoka pravoslavna ikona Uzačašća BDM na nebo (Uspenja presvete Bogorodice). Sliku je darovao bivši dekan Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Foči, poslije profesora na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu u Podgorici protojerej otac Boris Brajović. Darovao ju je kao znak prijateljstva i bratstva. Predviđeno je da ikona bude u u jednoj od pokrajnjih kapelica u crkvi.

Župa

Nevesinjska župa površine je 4 000 km četvornih. Pripadaju joj 33 mjesta za koja je zabilježeno da je u njima bilo katolika: Baketa, Bišina, Bojišta, Boljuni, Brod na Drini, Busovača, Cerova, Crvanj, Čajniče, Čelebići, Dramiševo, Foča, Kruševljani, Lakat, Luka, Luke, Miljeno, Miljevina, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomišlja, Trnovača, Ulog, Ustikolina, Vranješina i područje Gacka. Najveći je broj vjernika imala je pred Drugi svjetski rat . Tada ih je bilo malo više od dvije tisuće, od čega 1647 na zapadu župe, 300 vjernika na području administrature Foča-Čajniče te na području Gacka 94 katolika. Zbog ratova, izgubila je mnogo župljana pa po popisu iz 2013., na području župe stalno živi oko 150 katolika.

Izvori

• Grupa autora, Šematizam franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije u Hercegovini, Provincijalat hercegovačkih franjevaca, Mostar, 1977.
• Grupa autora, Studia Vrhbosnensia I – Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću, povijesno teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u BiH, Sarajevo, 1. i 2. srpanj 1982. godine, Vrhbosanska Visoko teološka škola, Sarajevo, 1986.

Vanjske veze

• Župa Nevesinje
• Crkva na kamenu Slika: Nevesinje župna crkva u gradnji, 24. veljače 2017.
• Župa Uznesenja BDM, Nevesinje don Ante Luburić: Pomozimo dovršenje župne crkve!, 3. srpnja 2010.