| Karl Barth | |
|---|---|
| Novi vijek | |
| Zapadna Europa | |
 Lik Karla Bartha na njemačkoj poštanskoj marki | |
| Biografski podaci | |
| Rođenje | 10. svibnja 1886., Basel, Švicarska |
| Smrt | 10. prosinca 1968., Basel, Švicarska |
| Nacionalnost | Švicarac |
| Zanimanje | Svećenik, teolog |
| Teologija i djelo | |
| Škola / Tradicija | Švicarski kalvinizam, Ispovjedna crkva |
| Glavni interesi | Kršćanska etika, Kršćanska dogmatika |
| Poznate ideje | Doktrina Riječi Božje, Dijalektička teologija |
| Poznata djela | Komentar Poslanice Rimljanima, Crkvena dogmatika, Barmenska deklaracija |
| Utjecaji | |
| Pod utjecajem | Adolf von Harnack, Friedrich Schleiermacher |
| Utjecao na | Jürgen Moltmann, Helmut Gollwitzer, James H. Cone, Wolfhart Pannenberg, Rudolf Bultmann, Thomas F. Torrance, Hans Küng, Reinhold Niebuhr, |
| Portal: Kršćanstvo | |
Karl Barth (10. svibnja 1886. - 10. prosinca 1968.) bio je švicarski reformirani teolog koji je najpoznatiji po svom znamenitom komentaru Poslanice Rimljanima (njem. Der Römerbrief, 1921.), sudjelovanju u pokretu Ispovjedna crkva i autorstvu Barmenske deklaracije (njem. Barmer Theologische Erklärung),[1][2] a posebno po svom nikad dovršenom teološkom osvrtu Crkvena dogmatika (njem. Kirchliche Dogmatik)[3] (koji je objavljen u dvanaest dijelova između 1932. i 1967. na više od 9.000 stranica).[4][5]
Barthov se utjecaj proširio i izvan akademskog područja na kulturu općenito, što ga je dovelo na naslovnicu Timea 20. travnja 1962. [6] Barth se još za života profilirao u jednog od najvećih teologa dvadesetog stoljeća, a svojim životnim stilom, stavovima i djelima obilježio je teologiju dvadesetog stoljeća i snažno utjecao na njen razvoj u protestantskom i katoličkom svijetu, a posebice na području razumijevanja Božje Riječi.[7]
Kao i mnogi protestantski teolozi njegove generacije, Barth je bio učenik liberalne teologije pod utjecajem Adolfa von Harnacka, Friedricha Schleiermachera i drugih.[8] Njegova pastoralna karijera započela je u švicarskom ruralnom gradu Safenwilu, gdje je bio poznat kao "Crveni pastor iz Safenvila" [9] Tamo je postajao sve više razočaran liberalnim kršćanstvom u kojem je bio školovan. To ga je navelo da napiše prvo izdanje svoje Poslanice Rimljanima (Rimljani I, 1919.), u kojem je odlučio iznijeti drugačije čitanje Novog zavjeta.
Počeo je stjecati značajna svjetska priznanja iza 1921. godine nakon drugog izdanja njegova komentara Poslanice Rimljanima, u kojem se otvoreno odvojio od Liberalne teologije.[10] Barth je utjecao na mnoge značajne teologe poput Dietricha Bonhoeffera koji je podržavao Ispovjedničku crkvu kao i Jürgena Moltmanna, Helmuta Gollwitzera, Jamesa H. Conea, Wolfharta Pannenberga, Rudolfa Bultmanna, Thomasa F. Torrancea, Hansa Künga, a također i Reinholda Niebuhra, Jacquesa Ellula i književnika kao što su Flannery O'Connor, John Updike i Miklós Szentkuthy. Barth je također imao dubok utjecaj na mnoga polja teologije, a posebno na modernu kršćansku etiku.[11][12] Utjecao je i na rad etičara kao što su Stanley Hauerwas, John Howard Yoder, Jacques Ellul i Oliver O'Donovan.[13]
Izvori
- ↑ Houtz, Wyatt (4. travanj 2018.). "Karl Barth and the Barmen Declaration (1934)". The PostBarthian. https://postbarthian.com/2018/05/21/karl-barth-and-the-barmen-declaration-1934/ Pristupljeno 23. veljača 2019.
- ↑ "Karl Barth - Christian History". http://www.christianitytoday.com/ch/131christians/theologians/barth.html?start=2
- ↑ "The Life of Karl Barth: Church Dogmatics Vol IV: The Doctrine of Reconciliation 1953-1967 (Part 7)" (engl.). The PostBarthian. 5. travanj 2019.. https://postbarthian.com/2019/04/05/the-life-of-karl-barth-church-dogmatics-vol-iv-the-doctrine-of-reconciliation-1953-1967-part-7/ Pristupljeno 5. travanj 2019.
- ↑ Name (Boston Collaborative Encyclopedia of Western Theology). People.bu.edu. Retrieved on 2012-07-15.
- ↑ Houtz, Wyatt (21. travanj 2016.). "Karl Barth's Church Dogmatics Original Publication Dates". The PostBarthian. https://postbarthian.com/2016/04/21/karl-barths-church-dogmatics-original-publication-dates/ Pristupljeno 23. veljača 2019.
- ↑ "Theologian Karl Barth", Time, 20. travanj 1962., http://content.time.com/time/covers/0,16641,19620420,00.html, pristupljeno 23. veljača 2019.
- ↑ Željko Tanjić (2007). "KARL BARTH – UVOD U ŽIVOT I DJELO". Diacovensia : teološki prilozi 15 (2): 91–100. https://hrcak.srce.hr/35045 Pristupljeno 5. travanj 2021.
- ↑ Houtz, Wyatt (18. travanj 2018.). "The Life of Karl Barth: Early Life from Basel to Geneva 1886-1913 (Part 1)". The PostBarthian. https://postbarthian.com/2018/04/18/life-karl-barth-early-life-basel-geneva-part-1/ Pristupljeno 23. siječanj 2021.
- ↑ Houtz, Wyatt (3. listopad 2017.). "The Romans commentary by the Red Pastor of Safenwil: Karl Barth's Epistle to the Romans". The PostBarthian. https://postbarthian.com/2017/10/03/romans-commentary-red-pastor-safenwil-karl-barths-epistle-romans/ Pristupljeno 23. veljača 2019.
- ↑ Houtz, Wyatt (18. travanj 2018.). "The Life of Karl Barth: Early Life from Basel to Geneva 1886-1913 (Part 2)". The PostBarthian. https://postbarthian.com/2018/04/21/life-karl-barth-red-pastor-safenwil-part-2/ Pristupljeno 23. veljača 2019.
- ↑ Parsons, Michael (1987). "Man Encountered by the Command of God: the Ethics of Karl Barth". Vox Evangelica 17: 48–65. http://www.biblicalstudies.org.uk/pdf/vox/vol17/barth_parsons.pdf Pristupljeno 17. studeni 2012.
- ↑ Daniel L. Migliore (15. kolovoz 2010.). Commanding Grace: Studies in Karl Barth's Ethics. W.B. Eerdmans Publishing Company. ISBN 978-0-8028-6570-0. https://books.google.com/books?id=oQAfTdla3H0C
- ↑ Choi Lim Ming, Andrew (2003). A Study on Jacques Ellul's Dialectical Approach to the Modern and Spiritual World. wordpress.com