Palmovke | |
---|---|
Kokosova palma Cocos nucifera | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Arecales |
Porodica: | Arecaceae Schultz-Schultzenstein |
Palmovke ili Palme (latinski: Arecaceae, prije Palmae), predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotyledones), kojoj pripada oko 2800 vrsta, i jedini je predstavnik u redu palmolike (Arecales). Rastu samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim područjima se kultiviraju kao ukrasne biljke.
Palme su drvolike, često vrlo visoke biljke, koje na vrhu nerazgranjenog, stupastog debla nose čuperastu krošnju, sastavljenu od lepezastih ili perastih listova. Cvjetovi su većinom jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tulcima (spatha). Ocvijeće iz 6 listića većinom je zeleno, a samo rijetko živo obojeno. Cvijet sadržava ili jednu, nadraslu, trogradnu plodnicu ili po tri jednogradne s jednim sjemenim zametkom. Oprašivanje je anemogamno ili entomogamno. Plod je bobičasta ili orašasta koštunica.
Većina palmi raste u toplim tropskim i suptropskim područjima na zemlji (npr. palme roda Roystonea) iako postoje vrste, kao što je Rapidophillum hystrix, Nanorhops ritchiana i neke vrste stabala koje rastu u umjerenim područjima i mogu izdržati dosta niske temperature u odnosu na ostale palme (Rapidophyllum hystrix i do -25°C). Zbog svoje ljepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkove i vrtove na svim područjima s toplom klimom gdje mogu uspjevati. I kod nas na jadranskoj obali mogu se u parkovima i vrtovima vidjeti palme koje su posađene kao ukrasne biljke. Kod nas je uobičajena sadnja samo četiri vrste palmi: Phoenix canariensis (kanarska datulja), Trachycarpus fortunei (visoka žumara), Washingtonia filifera (končasta vašingtonija) i Chamaerops humilis (niska žumara, mediteranska lepezasta palma), iako na jadranskoj obali može rasti čak više od sto vrsta palmi. Palme se po izgledu dijele na peraste i lepezaste. Općenito su lepezaste palme otpornije na hladnoću.
Potporodice
- Arecoideae Burnett
- Calamoideae Beilschmied
- Ceroxyloideae Drude
- Coryphoideae Burnett
- Nypoideae Griffith
Popis palmi koje mogu uspijevati na jadranskoj obali
- Brahea armata
- Brahea berlandieri
- Brahea brandegeei
- Brahea decumbens
- Brahea dulcis
- Brahea edulis
- Brahea moorei
- Brahea nari
- Brahea nitida
- Caryota gigas
- Caryota maxima "Himalaya"
- Caryota mitis
- Caryota obtusa
- Caryota ochlandra
- Caryota urens
- Chamaedorea cataractarum
- Chamaedorea costaricana
- Chamaedorea elegans
- Chamaedorea ernesti-augustii
- Chamaedorea klotzschiana
- Chamaedorea mettalica
- Chamaedorea microspadix
- Chamaedorea plumosa
- Chamaedorea radicalis
- Chamaedorea seifrizii
- Chamaedorea stolonifera
- Dypsis ambositrae
- Dypsis baronii
- Dypsis crinata
- Dypsis decaryi
- Dypsis decipiens
- Dypsis heteromorpha
- Dypsis oropedionis
- Livistona australis
- Livistona drudei
- Livistona chinensis
- Livistona decipiens
- Livistona jenkinsiana
- Livistona mariae
- Livistona muellerii
- Livistona saribus
- Phoenix acaulis
- Phoenix canariensis
- Phoenix dactylifera
- Phoenix dactylifera var. Medjool
- Phoenix loureiri var. humilis
- Phoenix hanceana loureiroi var. loureiroi
- Phoenix pusilla
- Phoenix reclinata
- Phoenix roebelinii
- Phoenix rupicola
- Phoenix sylvestris
- Phoenix theophrastii
- Pritchardia affinis
- Pritchardia beccariana
- Prichardia koalae
- Pritchardia martii
- Pritchardia minor
- Pritchardia remota
- Pritchardia schatteur
- Sabal bermudana
- Sabal causarium
- Sabal domingensis
- Sabal etonia
- Sabal havanensis
- Sabal mautiformis
- Sabal mexicana
- Sabal minor
- Sabal palmeto
- Sabal "Riverside
- Sabal rosei
- Sabal uresana
- Sabal x texensis
- Sabal yapa
Vanjske poveznice
www.palmapedia.com - Forum o palmama i ostalim egozotičnim i mediteranskim biljkama