Sefer Jecira (Knjiga stvaranja)

Sefer Jecira (hebr: ספר יצירה)je pred-kabalistička knjiga nastala između drugog i sedmog stoljeća; autor je nepoznat iako se, prema legendi, pripisuje biblijskom praocu Abrahamu. Naslov se prevodi kao Knjiga stvaranja iako bi doslovni prijevod glasio: Knjiga oblikovanja (sefer: knjiga; jecira, od glagola jacar : oblikovati). Osnovna tema knjige je stvaranje svijeta s pomoću deset sefirota i dvadeset i dva slova hebrejskog alefbeta. Iako je nastala u vrijeme prije pojave Kabale (XII. i XIII. stoljeće) Sefer Jecira ima temeljne odlike Kabale kako glede elemenata učenja tako i glede duha kabalističkog učenja.

Glavna tema knjige Sefer Jecira

Temeljno učenje Sefer Jecira odnosi se na značaj hebrejskih slova u stvaranju svijeta. Jesu li hebrejska slova gradivni elementi u stvaranju svijeta i, ako jesu, onda u kojem smislu? Na to pitanje se može odgovarati u okviru četiri uzroka (po Aristotelu): jesu li hebrejska slova materijalni, formalni, eficijentni ili finalni uzrok? Možda su ona tek poveznica između tvari - materijalni uzrok, i oblika - formalni uzrok, kao što sugerira autor u engleskoj inačici članka Sefer Yetzirah: „The letters are neither independent substances nor yet as mere forms. They seem to be the connecting-link between essence and form.“ ? Kakva je narav hebrejskih slova s obzirom na njihov nastanak i kava je veza tih slova sa cjelinom svijeta, protoka vremena i ljudske naravi glede tijela i duše?

Rukopisi, razne inačice

Nije pronađena izvorna knjiga, nego su se temeljem različitih rukopisa uspostavile razne inačice teksta po kojima se tiska knjiga pod naslovom Sefer Jecira. Najčešće navođene inačice su:

a) Kratka inačica (sadrži 48 strofa)

b) Duga inačica (sadrži 77 strofa)

c) Saadija inačica (sadrži 60 strofa)

d) Gra inačica (sadrži 62 strofe)

Sadržaj knjige po poglavljima

a) Tri slova-majke (šloša imot)

b) sedam dvostrukih slova (ševa kefulot, u gramatici hebrejskog jezika poznata su kao begadkefat (riječ sadrži slova: Bet, Gime, Dalet, Kaf, Pe (bez točke čita se kao /f/), Reš, Tav)

c) dvanaest prostih (ili jednostavnih) slova (štemesre pešutot).

Tablični prikaz - hebrejska slova su poredana s desna na lijevo što je redovni način čitanja hebrejskog teksta:

Tablica 1

12

11

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

Slova

ש

מ

א

Slova-majke

ת

ר

פ

כ

ד

ג

ב

Dvostruka

ק

צ

ע

ס

נ

ל

י

ט

ח

ז

ו

ה

Prosta

Staze mudrosti

Posvećeno je temi trideset i dva puta mudrosti. Slijedi prijevod prve strofe, prvog poglavlja knjige (u daljnjem tekstu koristi se kratica SJ za knjigu; rimska slova za broj poglavlja; arapska slova za broj strofe); njome je uvedena cjelokupna tematika knjige SJ:

SJ I.1:

S pomoću 32 tajnovita puta mudrosti Jah,

Gospodin vojski, živi Bog, kralj svjetova,

Svemogući, milosrdan i ljubazan, svevišnji i uzvišeni,

subliman i najsvetiji (šokhen ad marom), čije je ime sveto,

urezao je (hakak: slovima iz-pisao)                      

i stvorio (bara) svjetove trima sefarima (bišloša sefarim):

sefar (broj), sippur (kazivanje), sefer (tekst, ispis slovima);

Tekst tvrdi da je Bog izdjelao i stvorio svijet s pomoću 32 tajnovita puta mudrosti što podrazumijeva 10 sefirota i 22 slova hebrejskog alefbeta. Sefiroti su emanacije Božjih atributa koji se u svijetu Asija ostvaruju kao neka konkretna očitovanja/pojave/bića. Međutim, Sefer Jecira ne govori o stvaranju s pomoću sefirota, nego s pomoću slova hebrejskog alefbeta. To je tema drugog poglavlja knjige.

Fonetski sustav

Posvećeno je fonetskom sustavu i temi 231 vratiju

U strofi SJ II.2 govori se o Božjem stvaranju slovima:

Dvadeset i dva utemeljujuća slova

On ih je uklesao, izdjelao, permutirao

izmjerio i razmijenio /svako sa svakim/

i oblikovao je njima sve što je oformljeno

i sve što će tek biti oformljeno.

Bog stvara tako da izgovori buduća stvorenja, na primjeru stvaranja svjetla, Bog reče: "Neka bude svjetlost (j'hi or) i bi svjetlost (vaj'hi or)."

Svjetlost je najprije dana u govoru, što znači u slovima od kojih je govor sastavljen; na neki način slova su ta koja u sebi potencijalno sadrže svjetlost. Sama slova Božjeg govora su konstitutivna u ostvarivanju onoga što je tim govorom iz-govoreno.

U strofi II.3 izrečena je osnova fonetike hebrejskih slova:

„Dvadeset i dva utemeljujuća slova

On ih je urezao glasom

izdjelao ih svojim dahom

postavio ih u usta na pet mjesta:

Alef, Het, He, Ajin, u grlo                       /guturali/

Gimel, Jud, Kaf, Kuf na nepce                /palatali/

Dalet, Tet, Lamed, Nun, Tav na jezik     /lingvalni/

Zajin, Samek, Šin, Reš, Cadi u zube       /dentali/

Bet, Vav, Mem, Pe na usnice .“               /labiali/

Prikaz tablicom s hebrejskim slovima:

Tablica 2

guturalni	א	ח	ה	ע
palatalni	ג	י	כ	ק
lingvalni	ד	ט	ל	נ	ת
dentalni	ז	ס	ש	ר	צ
labialni	ב	ו	מ	פ

U strofi II.4 govori se o 231 vratima (hebr: šearim); to su 231 linija koje spajaju dvadeset i dvije točke na krugu, a one predstavljaju dvadeset i dva hebrejska slova (Vidi tablicu br. 2):

„Dvadeset i dva utemeljujuća slova:

On ih postavi u krug

poput zida s 231 vratiju.

Krug oscilira naprijed i nazad.

Znak tome je:

Nema ničeg višeg u dobru do užitka (oneg)

Nema ničeg nižeg u zlu od kuge (nega).“

Smisao je ovaj: o kombinaciji slova alefbeta ovisi smisao riječi - i to je dobro poznata istina, ali ovdje se želi reći da je ta razlika ogromna čak i kad se radi o sitnoj permutaciji slova:

Riječ užitak se piše: ענג (oneg), a riječ kuga se piše: נגע (nega); razlika je u položaju slova Ajin (ע).

Majčinska slova

Posvećeno je tematici tri slova-majke (otijot imot).

SJ III.7:

On je učinio slovo Alef kraljem nad dahom

i postavio mu krunu

I spajao je jedno s drugim

i njima je oblikovao

Zrak u svemiru

toplinu u godini

i grudi u duši:

muško s AMŠ, a žensko s AŠM.

SJ III.8:

On je učinio slovo Mem kraljem nad vodom

i postavio mu krunu

I spajao je jedno s drugim

te njima oblikovao

zemlju u svemiru

hladnoću u godini

i trbuh u duši:

muško s MAŠ, a žensko s MŠA.

SJ III.9:

On je učinio slovo Šin kraljem nad vatrom

te mu postavio krunu

i spajao je jedno s drugim

te s njima oblikovao

Nebo u svemiru, vrućinu u godini i glavu u duši:

muško s ŠAM, a žensko s ŠMA.

Dvostruka slova (otijot kefulot)

Posvećeno je tematici sedam dvostrukih slova.

To su slova: Bet, Gimel, Dalet, Kaf, Pe, Reš, Tav. Zovu se dvostruka (hebr: kefulot), jer isto slovo može imati dva izgovora, na primjer, slovo Bet (ב) može se izgovarati kao "b" (ako u sebi slovo ima točku, tzv dageš), i kao "v", ako nema točku u sebi.

Donja tablica prikazuje sedam dvostrukih slova i njima odgovarajuće elemente; svako se slovo razmatra na razini svijeta (ba'olam), godine (b'šana) i čovjeka (b'nefeš).

Tablica 3

Slova	Elementi	SVIJET (olam)	GODINA (šana)	ČOVJEK (nefeš: duša)
Bet	mudrost	Saturn	1.dan	desno oko (ajin j'min)
Gimel	bogatstvo	Jupiter	2.dan	desno uho (ozen j'min)
Dalet	plodnost	Mars	3.dan	desna nosnica (nehir j'min)
Kaf	život	Sunce	4.dan	lijevo oko  (ajin smol)
Pe	vlast	Venera	5.dan	lijevo uho  (ozen smol)
Roš	mir	Merkur	6.dan	lijeva nosnica  (nehir smol)
Tav	ljepota	Mjesec	7.dan	usta (pe)

Kao primjer, u strofi IV.8 razmatra se slovo Bet:

On učini slovo Bet

kraljem nad mudrošću, okruni ga,

kombinira jedno s drugim /svih sedam slova/

i njima /s tim kombinacijama slova/ oblikova:

Mjesec u svijetu,

prvi dan u tjednu,

desno oko u čovjeku,

muško i žensko /oblikova/.

Što znači "kombinira jedno s drugim (v'carfan ze vaze)"?

To znači da svako od sedam slova složi sa svakim drugim; u slučaju slova Bet to znači da ono dolazi na početak kombinacije, a sva ostala slova se permutiraju:

Tablica 4

t	r	p	k	d	g	b
t	r	p	k	g	d	b
t	r	p	d	g	k	b
t	r	k	d	g	p	b
t	p	k	d	g	r	b
r	p	k	d	g	t	b

Jednostavna slova (otijot pešutot)

Posvećeno je tematici dvanaest jednostavnih slova (otijot pešutot)

U donjoj tablici prikazano je dvanaest slova i njihovi odgovarajući elementi; svako se slovo razmatra na razini svijeta, godine i čovjeka.

Tablica 5

Slova	Elementi	SVIJET (olam)	GODINA (šana)	ČOVJEK (nefeš)
he	govor	Aries	Nisan	desno stopalo (regel j'min)
vav	mišljenje	Taurus	Iyar	desni bubreg (kulja j'min)
zajin	hodanje	Gemini	Sivan	lijevo stopalo (regel smol)
het	vid	Cancer	Tamuz	desna ruka (jad j'min)
tet	sluh	Leo	Av	lijevi bubreg (kulja smol)
jud	čin	Virgo	Elul	lijeva ruka (jad smol)
lamed	koitus	Libra	Tišri	žučni mjehur  (mara)
nun	njuh	Scorpio	Marhešvan	tanko crijevo  (dakin)
samek	spavanje	Sagitarius	Kislev	želudac (keva)
ajin	bijes	Capricornus	Teves	jetra (kaved)
cade	gutanje	Akvarius	Ševat	jednjak (gargeret)
kuf	smijanje	Pisces	Adar	slezena (t'hol)

Za primjer, u strofi V.8 razmatra se slovo Het:

"On postavi slovo Het da dominira u gledanju

Okruni ga, kombinira jedno /slovo/ s drugim

i njima /tim kombinacijama dvanaest slova/ oblikova:

Sazvježđe Rak u svijetu,

Mjesec Tamuz u godini,

desnu ruku u ljudskom tijelu, muško i žensko."

Zmaj - krug - srce

To poglavlje iznosi prilično skriveno i enigmatično učenje o Teli (תלי:zmaj), galgal (גלגל:krug) i lev (לב:srce). Dajemo prjevod nekoliko strofa da bismo bar donekle predstavili složenu i teško odgonetivu tematiku. Na primejr strofa VI.1 nam govori što sve proistječe iz tri slova-majki:

"Ovo su tri slova-majke (אמש)

A iz njih su emanirala tri Oca,

a to su zrak, voda i vatra,

A od Očeva potomci. Tri Oca i njihovi potomci.

I sedam planeta i njihovi gosti, i dvanaest dijagonalnih granica.

A dokaz tomu su tri svjedoka Kozmos (olam), godina (šana), duša (nefeš),

te uloga dvanaest, i sedam, i tri:

On ih postavi u zmaja (Tali), krug (galgal) i srce (lev)."

Zmaj, krug i srce uspoređuju se s različitim položajima i službom kralja u strofi VI.2:

"Zmaj u svijetu je poput kralja na prijestolju

Krug u godini je poput kralja u kraljevstvu

Srce u ljudskom tijelu je poput kralja u ratu."

Otkuda dolaze ljubav, mržnja i život? Na to pitanje odgovara strofa VI.8:

Tri što proizvode ljubav su srce i uši;

Tri što proizvode mržnju su jetra, žuč i jezik;

Tri što daju život su dvije nosnice i slezena;

A tri uništavatelja su usta i dva otvora na tijelu;

A Bog, vjerni kralj, vlada svime

iz svog svetog boravišta u vječnost.

On je jedan iznad tri, tri su iznad sedam,

sedam iznad dvanaest, A svi su zajedno povezani.

Svrha knjige Sefer Jecira

Knjiga Sefer Jecira ne služi smao za čitanje, nego može biti primijenjena i kao uputa za meditaciju. Često se iskazi u kojima se govori o Božjem stvaranju mogu, čak iz gledišta gramatike, razumjeti kao upute za čitateljevo djelovanje. Uzmimo kao primejr strofu IV.8:

„On je učinio slovo Bet kraljem nad mudrošću, i postavio je krunu na nj,...“

Ista strofa mogla bi se čitati kao imperativ, ovako:

„Postavi slovo Bet kao kralja nad mudrošću, i postavi krunu na nj,...“

Aryeh Kaplan se zalaže za čitanje Sefer Jecira kao „meditativnog teksta“:

„U mnogim slučajevim,..., gramatički oblik naliči imperativu. Autor /knjige SJ/ govori čitatelju da „kombinira“ i „oblikuje“ kao da stvarno daje instrukcije.“

O meditaciji u knjizi Sefer Jecira govori i spisateljica Jasminka Domaš u članku "Židovska meditacija" postavljenom na web

Izdanja i prijevodi

Postoje mnoga izdanja i prijevodi na nekoliko svjetskih jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski, ...). Neki od njih navode hebrejski izvornik, poput Kalish, Kaplan, i drugi, i vjerno ga prevode. Neki prijevodi su interpretacije prevoditelja, a neki slobodni i radikalni, poput prijevoda Carla Suarẻsa. Važno je imati izvornik pred sobom dok se čita neki od prijevoda da bi se znalo na koji termin u izvorniku referira prevedena riječ; na primjer riječ "zmaj" prijevod je riječi "tali" koja može značiti mnogo toga: zmaj, "polarna zmija" često asocirana sa sazvježđem Drako, kozmičku os, i sl. Budući da je knjiga posvećena hebrejskim slovima nužno je posjedovati barem minimalno znanje hebrejskog jezika.

Glavni komentari

Teško je navesti sve komentare i komentatore, ali među njima svakako treba istaknuti pionira u području zanstvenog proučavanja Kabale: Gershom Scholem (1897-1982). Najčešće spominjani prevoditelj i komentator je Aryeh Kaplan (1935-1983) sa svojim detaljnim i studioznim pristupom.

Vanjske poveznice

• Sefer Yetzirah

• http://www.sacred-texts.com/jud/yetzirah.htm

• http://www.aish.com/authors/48865952.html

• https://www.chabad.org/search/keyword_cdo/kid/1695/jewish/Aryeh-Kaplan.htm

• http://jewishencyclopedia.com/articles/13387-sefirot-the-ten

Literatura

1. Amerl, Rudolf (1997), Hebrejsko-hrvatski rječnik. Zagre: Kršćanska sadašnjost.
2. Kaplan, Aryeh (1997), Sefer Yetzirah - The Book of Creation. Boston: Weiser Books.
3. Suares, Carlo (1992), The Cipher of Genesis. Boston. Weiser Books.
4. Suares, Carlo (1976), Hypertext Sepher Yetsira. Na www.psyche.com/suares_sepher_yetsira.html
5. Kalish, Isidor (1877), Sepher yezirah. A book on creation. New York: L.H.Franck & Co.
6. Jeruzalemska Biblija s velikim komentarom (1994). Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
7. Domaš, Jasminka (2003), Židovska meditacija: istraživanje mističkih staza judaizma. Zagreb: MISL

Na Internetu se mogu naći (i skinuti) mnogi prijevodi Sefer Jecira, kao na primjer:

1. The Sepher Yetzirah, u prijevodu Wm. Wynn Westcott;
2. Sefer Yetirah - Book of Formation, u izdanju Work of the Chariot.
3. Sefer Yetsira - Livre de la Creation, avec le commentaire du Ramban, preveo Gilen.
4. Benton P. Christopher, The Cube of Space and the Emergence of Tree of Life.