Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Judith Butler

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Judith Butler
Judith Butler
Zapadna filozofija
Filozofija 20. stoljeća
Filozofija 21. stoljeća
Škola/tradicija kontinentalna filozofija, poststrukturalizam
Glavni interesi filozofija politike, etika,
filozofija roda
Poznate ideje performativnost roda
Portal o životopisima

Judith Pamela Butler (Cleveland, Ohio, 24. veljače 1956.), američka filozofkinja poststrukturalizma,[1] dopisna članica Britanske akademije.

Potječe iz američke obitelji srednje klase, mađarskih i ruskih židovskih korijena. Većina obitelji bake po majci je stradala u Holokaustu. Studirala je na Sveučilištu Yale, gdje je i doktorirala filozofiju 1984. Od 1993. predaje na kalifornijskom Berkeleyu. Bavi se pitanjima iz političke filozofije, etike i filozofije roda.[2] Njene teorije o performativnosti roda su krajem 20. stoljeća utjecale na francuske filozofske škole, queer teoriju, i na neka područja filozofskog feminizma.[3]

U svom najpoznatijem djelu Nevolja roda: feminizam i subverzija identiteta (1990.) i njegovom nastavku objavljenom tri godine kasnije, Butler razrađuje odranije poznatu tezu o tome da je rod društveno uvjetovan, da konvencionalni pojmovi roda i seksualnosti učvršćuju dominantan položaj muškaraca nad ženama, i opravdavaju ugnjetavanje homoseksualaca i transrodnih osoba. Njen izvorni doprinos je učenje o konstituiranju roda kroz ponašanje, tj. kroz govor i različite oblike djelovanja, odnosno "izvedbu" (performativnost). Po teoriji koju je razvila, rod se konstituira kroz seriju ponašanja koja iskazuju tipične karakteristike i dispozicije. Zbog toga što se ponašanja (akcije, govor) ponavljaju, stvara se privid da su posljedica roda koji im prethodi. Pojedinac, međutim, ne postoji neovisno od roda kojeg "izvodi", i ne prethodi rodu čije tipične karakteristike iskazuje, jer se i pojedinac i njegov identitet konstituiraju kroz akcije i ponašanja. Zato pojedinac, po Judith Butler, ne može "birati" rod; ne može ga "poprimit", "odbaciti" ili radikalno mijenjati, a "odstupanja" su moguća tek u manjoj mjeri.[4]

Kritizira izraelsku politiku i cionizam.

Djela (nepotpun popis)

  • Nevolja roda: feminizam i subverzija identiteta (Gender Trouble: Feminism and Subversion of Identity, 1990.)
  • Ukidanje roda (Undoing Gender, 2004.)
  • Neizvjesni život: moć žalovanja i nasilja (Precarious life: The powers of mourning and violence, 2004.)
  • Moć religije u javnoj sferi (The Power of Religion in the Public Sphere, 2011.)
  • Pitanje roda: kritički feminizam Joan W. Scott (The Question of Gender: Joan Scott’s Critical Feminism, 2011.)

Izvori