| Ivica Šerfezi | |
|---|---|
| Datoteka:Moj život moje pjesme Ivica Šerfezi potpis.jpg Ivica Šerfezi s potpisom | |
| Rođen/a | 1. prosinca 1935. |
| Umro/umrla | 29. svibnja 2004.[1] |
| Žanr/ovi | pop i zabavna glazba |
| Djelatno razdoblje | 1950-ih do 2004. |
Ivica Šerfezi (Zagreb, 1. prosinca 1935. – Zagreb, 29. svibnja 2004.), bio je poznati hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe.
Životopis
Počeo je pjevati u plesnim dvoranama, a prvi veći uspjeh postigao je na stadionu NK Dinama uz Domenica Modugna. Bio je profesor zemljopisa i tjelesnog odgoja, govorio je ruski, engleski i njemački jezik. U 46 godina dugoj, kako je sam volio reći, zabavljačkoj, a ne pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milijunske naklade u suradnji sa skladateljem Nikicom Kalogjerom, i u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. Bio je iznimno uspješan pjevač koji je 60-ih godina u SSSR-u izgradio zapaženu karijeru i zvjezdani status rasprodavši svojevremeno 150-ak koncerata. U toj državi je jedan od njegovih singlova 13. na ljestvici najprodanijih u razdoblju od 1974. do 1993. sa preko 270 000 kopija, što Šerfezija čini jedinim hrvatskim pjevačem da je to postigao.[2] Imao je velike turneje po SSSR-u i DDR-u, a tijekom gostovanja u SAD-u snimio je album. "Šerfa", kako su ga prijatelji zvali, bio je podjednako uspješan i predan sportaš. Uz zapaženu tenisku karijeru, Šerfezi je bio i odličan igrač golfa, redoviti posjetitelj nogometnih utakmica te zaljubljenik u hokej na ledu. Uz sjećanje na "zlatnog dečka domaće estrade" i jednog od posljednjih glazbenih kavalira, zauvijek će ostati i nezaboravne pjesme i stihovi poput "Suze liju plave oči", "Ruže su crvene, (tajne su skrivene, slatka je muzika, ali nije kao ti)", "Ximeroni" itd.
On je bio prvi hrvatski pjevač u kojem su se posve skladno utjelovili zahtjevi popularne (estradne) umjetnosti: glasovna kompetentnost, fizička privlačnost, šoumenski dar. Prethodna generacija, predvođena bardom Ivom Robićem, a i dobar dio Šerfezijeva naraštaja (ponajviše Vice Vukov) slijedio je starinski način interpretacije, opterećen dokazivanjem iznimnosti vokalnog raspona, tj. posve tehničkom stranom pjevanja. Ivica Šerfezi je zajedno s Ivicom Krajačem i Nikicom Kalogjerom, u hrvatsku popularnu glazbu unio nov, moderni senzibilitet, čije je osnovno obilježje prirodnost vokalne izvedbe i aranžerska sudržanost odnosno funkcionalnost. Nije čudno da je upravo Šerfezi prvi u nas snimio prepjev rock’n’roll -standarda Jerryja Leibera i Mikea Stollera Kansas City, kao i da je njegov repertoar sadržavao znatan broj meksičkih i grčkih pjesama; iako mu je rock-senzibilitet bio dalek i premda je u tadašnjoj Jugoslaviji bilo pjevača kojima je meksički i grčki melos bolje ležao, Šerfezi je s tim modusima dijelio spontanost izvedbe, načelnu modernost koja se nije nužno oslanjala na tehničku virtuoznost vokalne interpretacije, nego na ugođajnu odnosno emocionalnu sugestivnost.[3]
Početkom Domovinskog rata Ivica Šerfezi priključuje se "Croatian Music Aidu" (kasnije Hrvatska glazbena unija), neprofitnoj humanitarnoj organizaciji, koja je održavala humanitarne koncerte i prikupljala pomoć, a nastupio je s hrvatskim glazbenicima i na koncertu "Moja Domovina" povodom međunarodnog priznanja hrvatske državnosti, 16. siječnja 1992. godine u dvorani Vatroslava Lisinskog.[4]
Samo nekoliko dana prije smrti, Ivica Šerfezi održao je svoj posljednji koncert u Dubrovniku, a već je imao dogovorenu ljetnu turneju na Jadranu i jesensku turneju po njemačkim gradovima s Ljupkom Dimitrovskom.[5]
Diskografija
- Jukebox (EP, Jugoton, 1961.)
- Meerblaue Augen / Anna-Tereza (singl, AMIGA)
- Ivica Šerfezi (EP, Jugoton, 1964.)
- Crvene Ruže / Ja Za Ljubav Dosad Nisam Znao (singl, Jugoton, 1964. – sa skupinom Crveni koralji)
- Vrati mi srce (EP, Jugoton, 1966.)
- Želja (EP, Jugoton, 1966.)
- Suze liju plave oči (EP, Jugoton, 1966.)
- Marija Elena (EP, Jugoton, 1967.)
- Bimbo (EP, Jugoton, 1967.)
- Pjeva djeci (EP, Jugoton, 1967.)
- Reci ljubavi (EP, Jugoton, 1968.)
- Vjerovali ili ne / Kad si otišla drugom (singl, Jugoton, 1969.)
- Sjećanja na rodni kraj (International Artists, 1969.)
- Jos su tople tvoje suze (singl, Jugoton, 1970.)
- Pijan Od Tvoje Ljubavi (singl, Jugoton, 1970.)
- Ja Ljubim / Ja Želim Svoj Dom (singl, Jugoton, 1971.)
- Yupi Yupi Ya / Ti Si Moja Sudbina (singl, Jugoton, 1971.)
- Žena naj bo doma (singl, 1971.)
- Mihaela / Hojla Di, Hojla Da (singl, Jugoton, 1972.)
- Vrati se Mirjana (singl, Jugoton, 1972.)
- Draga, isplači svoju bol (singl, Jugoton, 1972.)
- Sviraj mi gitaro ("VŠS '73") / Bilo i prošlo je (singl, Jugoton, 1973.)
- Unter sudlicher Sonne (album, AMIGA, 1973. – s Đanijem Maršanom)
- Ivica Šerfezi (album, Jugoton, 1973.)
- Ivica Šerfezi (album, AMIGA, 1974.)
- Odlazi jedan brod (ZKP RTV Ljubljana, 1974.)
- Svatko ljubi kako zna (singl, Jugoton, 1975.)
- Vratit ću se jednog dana (Jugoton, 1975.)
- Poet Ivica Šerfezi (Ивица Шерфези – Поет Ивица Шерфези) (МЕЛОДИЯ С60-05843-44, 1975.)
- Svijet je lijep (ZKP RTV Ljubljana, 1976.)
- U dvoje je ljepše (Jugoton, 1977.)
- Serenada za tebe (Jugoton, 1977.)
- Djevojko mala (singl, Jugoton, 1977.)
- Pisma lijepa, pisma duga (singl, Jugoton, 1977.)
- Malaika (singl, Jugoton, 1977. – s Ljupkom Dimitrovskom)
- Poet Ivica Šerfezi (Ивица Шерфези – Поет Ивица Шерфези) (МЕЛОДИЯ C60-10265-66, 1978.)
- Serenade Für Dich (album, AMIGA, 1979.)
- Zbogom, Marija (Santa Marija) (singl, Jugoton, 1981.)
- Šapni mi (Jugoton, 1982.)
- Moj život, moje pjesme (Jugoton, 1983.)
- Du Sprachst Von Liebe (album, AMIGA, 1983.)
- Wo Der Wildbach Rauscht – Alpenklänge Mit Ljupka & Ivica (album, AMIGA, 1985.)
- Pjesme južnih mora (Jugoton, 1987.)
- Božić u obitelji (Jugoton, 1987.)
- Romantično (Croatia Records, 1994.)
- Gold-mix Šerfezi (Unigraf Muzika Ljubljana, 1997.)
- V dvoje je lepše, Ljupka in Ivica, (Unigraf Muzika Ljubljana, 1999.)
- Pjesme za dušu (2001.)
- Moj život, moje pjesme (Croatia Records, 2004.)
- Zlatne pjesme zlatnog dečka (Slovenija Records, 2004.)
- Vječni Šerfa – Zadnja želja (Maestro, 2005, reizdanje 2007.)
- The Platinum Collection (Croatia Records, 2008)
Vanjske poveznice
- Preusmjeri Predložak:PDF
Izvori
- ↑ [1]
- ↑ https://chartmasters.org/2020/07/best-selling-records-and-artists-in-the-ussr-and-russia/
- ↑ Matica hrvatska
- ↑ Hrvatska glazbena unija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2014.. http://web.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=76&Itemid=191 Pristupljeno 1. lipnja 2008.
- ↑ [http://www.vjesnik.com/pdf/2004%5C05%5C31%5C19A19.PDF Vjesnik
- Preusmjeri Predložak:PDF]
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.