Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ive Mažuran

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ive Mažuran (Brušane, 23. studenoga 1928.Zagreb, 16. prosinca 2016.),[1][2] hrvatski je povjesničar i pisac.

Životopis

Ive (Ivan) Mažuran rodio se u Brušanima 1928. godine. Gimnaziju je pohađao u Osijeku i Zagrebu. Povijest je studirao i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je također i doktorirao 1990. godine[1]. Nakon završetka studija u Osijeku se, u Muzeju Slavonije,[3] počinje baviti znanstvenim i istraživačkim radom te kao kustos muzeja radi od 1954. do 1960. godine[1]. Zatim je radio kao arhivist u Historijskom arhivu u Osijeku od 1960. do 1969. godine a kao ravnatelj od 1969. godine.[1] Od 1970. godine do umirovljenja 1994. godine bio je urednikom u Školskoj knjizi u Zagrebu.[1]

U Osijeku je deset godina, od 1962. do 1972. godine, bio urednikom književnoga časopisa Revija.[4]

Znanstvena djelatnost

Objavio je oko 100 znanstvenih i stručnih radova i više od 20 knjiga te se bavio uredničkim poslovima u izdavačkom poduzeću Školska knjiga iz Zagreba gdje je uredio nekoliko stotina udžbenika, stručnih i znanstvenih knjiga. Mažuranov znanstveni i istraživački rad većinom je o prošlosti grada Osijeka i Slavonije, posebno u razdoblju osvajačkih ratova i osmanske vladavine u osvojenim dijelovima Hrvatske te vrjemenskom razdoblju u Slavoniji neposredno nakon oslobodilačkih ratova protiv Osmanskoga Carstva. Knjiga Hrvati i Osmansko Carstvo kapitalno je djelo hrvatske historiografije kakvo u Hrvata do tad nikad nije bilo. Djelo je sintetički pisano, osmišljeni prinos o tzv. istočnim temama u hrvatskoj povijesti koji donosi nove poglede, a Mažuran je za napisati ovu knjigu četiri desetljeća predano radio i istraživao hrvatske, turske, austrijske i mađarske povijesne arhive.[5]

Djela

  • Srednjovjekovni Osijek: od rimske Murse do turskog Osijeka, Osijek, 1962.
  • Najstariji zapisnik općine Osijek - Tvrđa od 1705. do 1746 godine. Uvod u historiju Osijeka XVIII stoljeća, Osijek, 1965.
  • Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. i 1702. godine, Osijek, 1966.
  • Građa o radničkom pokretu Osijeka i Slavonije: 1867-1894., Osijek, 1967.
  • Rješenja Zemaljske uprave za Slavoniju 1738-1742, Osijek, 1970. (Građa za historiju Osijeka i Slavonije, knj. 3)[6]
  • Osijek, Osijek, 1971. (2. dop. izd. 1978.)
  • Čudesa Ivana Kapistrana Ilok AD 1460, Osijek, 1972.
  • Stanovništvo Osijeka: 1693-1703, Osijek, 1974.
  • Urbanistički razvoj i spomenički značaj osječke Tvrđe, Osijek, 1974.
  • Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine, Osijek, 1988.
  • Požega i Turci: predavanje i izložba u povodu 300 godina oslobođenja Požege od Turaka, Izložbena dvorana Muzeja Požeške kotline, 25. ožujka-7. travnja 1988. godine, Slavonska Požega, 1988. (suautor: Matko Peić)[7]
  • Izvještaji Caraffine komisije o uređenju Slavonije i Srijema nakon osmanske vladavine 1698. i 1702. godine, Osijek, 1989.
  • Povijest hrvatske od 15-18. stoljeća
  • Hrvati - slike iz ratničke prošlosti, Zagreb, 1993. (suautori: Stanko Vrtovec (Fotograf), Zvonimir Grbašić (ilustrator), Julio Radilović-Jules (ilustrator), Mladen Trnski (pisac)
  • Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1763. godine i njihova ekonomska podloga, Osijek, 1993.
  • Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek-Zagreb, 1994.
  • Osijek na obalama stoljeća, Osijek, 1997. (suautor Josip Vrbešić)
  • Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.
  • Grad i tvrđava Osijek, Osijek, 2000.
  • Janjevo: sedam stoljeća opstojnosti Hrvata na Kosovu, Zagreb, 2000. (suautor Nikola Čolak)
  • Popis sandžaka Požega 1579. godine, Osijek, 2001.
  • Karlobag 1251.-2001., Karlobag, 2001. (suautori: Ante Krešić (fotograf) i Željko Rišner (fotograf)
  • Spomenica Matice hrvatske: 1842.-2002., Zagreb, 2004. (suautor Josip Bratulić)
  • Valpovo: sedam stoljeća znakovite prošlosti, Valpovo-Osijek, 2004.[1][8]
  • Osnivanje vojne granice u Slavoniji 1702. godine, Osijek, 2005.
  • Putokaz jednog života: autobiografske zabilješke, Osijek, 2013.

Literatura

  • Hrvati i Osmansko Carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998., ISBN 953-6168-38-3, bilješka o autoru, str. 365.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Proleksis enciklopedija: Mažuran, Ive (Ivan), preuzeto 21. ožujka 2012.
  2. (): Umro povjesničar Ive Mažuran , Historiografija.hr - Portal hrvatske historiografije, 18. prosinca 2016. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
  3. Muzej Slavonije Osijek: Povijest muzeja, preuzeto 21. ožujka 2012.
  4. Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Revija: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja / odgovorni urednik Branko Božić, preuzeto 21. ožujka 2012.
  5. (): Kultura, HRT, 5. svibnja 1998. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
  6. Katalog HAZU, preuzeto 4. svibnja 2013.
  7. Katalog HAZU, preuzeto 4. svibnja 2013.
  8. Matica hrvatska: Kronika događaja: Valpovo, preuzeto 21. ožujka 2012.

Vanjske poveznice