Irtiš
| Duljina | 4.248 km |
| Nadm. visina izvora | 2.930 m |
| Prosječni istjek | 2.980 m3/s |
| Površina porječja | 1,673.470 km2 |
| Izvor | Mongolski Altaj 47°52′29.49″N 89°58′23.02″E / 47.8748583°N 89.9730611°E |
| Ušće | rijeka Ob kod Hanti-Mansijska 61°04′50″N 68°49′50″E / 61.08056°N 68.83056°E 23 m n.v. |
| Pritoci | Išim, Om, Tobol, Demjanka, Konda |
| Države | Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina KazahstanDatoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija |
| Gradovi | Serebrjansk, Oskemen, Semej, Pavlodar, Omsk, Tobolsk, Hanti-Mansijsk |
| Slijev | Arktičkooceanski |
| Ulijeva se u | Ob |
| Plovna od − do | od ušća do Ust-Kamenogorske hidroelektrane |
Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob. Njeno ime znači Bijela rijeka. Ona je zapravo duža nego Ob do svog ušća. Glavni pritok Irtiša je rijeka Tobol. Ob-Irtiš oblikuje veliki slijev u Aziji, koji obuhvaća veći dio zapadnog Sibira i planina Altaj.
Zemljopis
Irtiš — druga najduža rijeka-pritok u svijetu nakon Missourija. Duljine 4.248 km. Protječe kroz područje Kine (525 km), Kazahstana (1.835 km) i Rusije (2.010 km). Površina porječja je 1.643.470 km². Podrijetlo Irtiša nalazi se na granici Mongolije i Kine, na istočnim padinama hrbta Mongolskog Altaja. Iz Kine pod imenom Crni Irtiš on se spušta u Kazahstan u Zajsansku kotlinu, gdje se ulijeva u protočno Zajsansko jezero. Na ušću Crnog Irtiša nalazi se velika delta. U Zajsan utječe mnoštvo rijeka s Rudnog Altaja, hrbata Tarbagataj i Saur. Višekratno pojačan tim vodama Irtiš istječe iz Zajsanskog jezera na sjeverozapadu kroz Buhtarminsku hidroelektranu i slijedom za njoj smještenu Ust-Kamenogorsku hidroelektranu. Nizvodno se nalazi Šulbinska hidroelektrana i grad Semej (Semipalatinsk). Malo iznad Pavlodara irtišku vodu prikuplja Irtiško-karagandski kanal, tekući prema zapadu. U rajonu Hanti-Mansijska Irtiš utječe u Ob.
Pritoci
Lijevi pritoci
Desni pritoci
Gradovi
Gradovi - Ketokay (Fuyong) Burčun, Serebrjansk, Oskemen (Ust-Kamenogorsk), Semej (Semipalatinsk) i Kurčatov (Kazahstan), Aksu (Kazahstan), Pavlodar, Omsk, Tara, Tobolsk, Hanti-Mansijsk.
Hidrologija
Podrijetlo vode Irtiša je mješovito: u gornjem toku je od Snijega, leda i manje kiše, a na donjem toku od snijega, kiše i podzemnih voda. Priroda vodnog režima također se znatno izmijenjuje. U gornjem toku visoke vode počinju u travnju, s maksimumom u travnju – lipnju, opadanje traje do listopada; otjecanje rijeke je regulirano. U donjem toku visoke vode dosežu od kraja svibnja do rujna, s maksimumom u lipnju. 50% godišnjeg otjecanja prolazi u proljeće, u gornjem dijelu toka postotak otjecanja u ljeto i jesen po 20%, 10% zimi, kod Tobolska, 27%, 19% i 7% respektivno. Prosječni istjek kod Ust-Kamenogorska je 628 m³/s, Semeja (Semipalatinska) oko 960 m³/s, Omska 917 m³/s[1][2], Tobolska 2.150 m³/s[3][4], na ušću oko 3000 mm³/s[5], godišnji istjek od oko 95 km³. Razmjer kolebanja razine iznad Zajsanskog jezera je 4,4 m,kod Omska 7 m , Ust-Išima 12,7 m, dalje se do ušća smanjuje. Zamrzavanju na Irtišu prethodi razdoblje lomljenja leda od oko 20 dana u gornjem i 6–10 dana u donjem dijelu toka. Zamrmrzava se u gornjem toku krajem studenoga, u donjem od početka studenog, otapa se u travnju.
Prosječni istjek mjesečno u Hanti-Mansijsku
Prosječni istjek Irtiša mjesečno (u m³/sec.) mjereno na hidrometrijskoj postaji Hanti-Mansijsk
Podaci izračunati preko 22 godine
<timeline> Colors=
id:lightgrey value:gray(0.8) id:darkgrey value:gray(0.3) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.8,0.9)
ImageSize = width:600 height:280 PlotArea = left:40 bottom:40 top:20 right:20 DateFormat = x.y Period = from:0 till:7000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:Sij text:Siječanj bar:Vel text:Veljača bar:Ožu text:Ožujak bar:Tra text:Travanj bar:Svi text:Svibanj bar:Lip text:Lipanj bar:Srp text:Srpanj bar:Kol text:Kolovoz bar:Ruj text:Rujan bar:Lis text:Listopad bar:Stu text:Studeni bar:Pro text:Prosinac
PlotData=
color:barra width:30 align:left
bar:Sij from:0 till: 1257 bar:Vel from:0 till: 1061 bar:Ožu from:0 till: 972 bar:Tra from:0 till: 1399 bar:Svi from:0 till: 5744 bar:Lip from:0 till: 6671 bar:Srp from:0 till: 5113 bar:Kol from:0 till: 3136 bar:Ruj from:0 till: 2475 bar:Lis from:0 till: 2410 bar:Stu from:0 till: 1765 bar:Pro from:0 till: 1520
PlotData=
bar:Sij at: 1257 fontsize:S text: 1.257 shift:(-10,5) bar:Vel at: 1061 fontsize:S text: 1.061 shift:(-10,5) bar:Ožu at: 972 fontsize:S text: 972 shift:(-10,5) bar:Tra at: 1399 fontsize:S text: 1.399 shift:(-10,5) bar:Svi at: 5744 fontsize:S text: 5.744 shift:(-10,5) bar:Lip at: 6671 fontsize:S text: 6.671 shift:(-10,5) bar:Srp at: 5113 fontsize:S text: 5.113 shift:(-10,5) bar:Kol at: 3136 fontsize:S text: 3.136 shift:(-10,5) bar:Ruj at: 2475 fontsize:S text: 2.475 shift:(-10,5) bar:Lis at: 2410 fontsize:S text: 2.410 shift:(-10,5) bar:Stu at: 1765 fontsize:S text: 1.765 shift:(-10,5) bar:Pro at: 1520 fontsize:S text: 1.520 shift:(-10,5)
</timeline>
Komercijalna uporaba
Vode Irtiša koristi se za opskrbu Irtiško-karagandskog kanala (unos vode iz Irtiša u kanal u prosjeku od 75 m³/s), za potrebe vodoopskrbe i navodnjavanja.
Redovna plovidba na 3.784 km od ispusta Ust-Kamenogorske hidroelektrane do ušća. Plovidba se odvija od travnja do studenog.
Putnički, teretni brodovi i tankeri plove najviše rijekom između travnja i listopada, kada nije smrznuta. Omsk je dom sjedištu tvrtke u državnom vlasništvu – Irtysh Shipping Company, te najveća riječna luka u zapadnom Sibiru.
Ispod Zajsanskog jezera na Irtišu je izgrađena Irtiška kaskada hidroelektrana uključujući Buhtarminsku, Ust-Kamenogorsku i Šulbinsku hidroelektranu, blizu Kazahstansko-kineske granice. Brodska prevodnica koja omogućuje riječni promet da zaobiđe branu kod Ust-Kemenogorska najdublja je na svijetu, s padom od 42 metra[6].
Energetika - Umjetna jezera na Irtišu
- Buhtarminsko umjetno jezero (5.500 km², 53 mlrd. m³)
- Ust-Kamenogorsko umjetno jezero (37 km², 0,65 mlrd. m³)
- Šulbinsko umjetno jezero (255 km², 53 mlrd. m³)
Atrakcije
Uz Irtiš i njegovu okolicu nalazi se veliki broj spomenika prirode, povijesnih i arhitektonskih spomenika, uređene su zanimljive turističke rute.
Izvori
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1/Configuration at line 103: assign to undeclared variable 'id_handlers'.
- ↑ ArcticRIMS - Irtysh at Omsk
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1/Configuration at line 103: assign to undeclared variable 'id_handlers'.
- ↑ ArcticRIMS - Irtysh at Tobolsk
- ↑ R-Arctic Net - Irtish At Khanty-Mansiysk
- ↑ Waterways World: The world's deepest lock