U matematici intervalom nazivamo skup (najčešće) realnih brojeva, koji se nalaze između dva poznata broja, ta dva broja se nazivaju granice intervala. Npr. interval (rjeđe i ) opisuje skup realnih brojeva između 5 i 8, bez tih brojeva. Dok pak interval označava skup realnih brojeva između 5 i 8, uključujući 5 i 8. U apstraktnoj matematici interval je definiran kao podskup S nekog linearno uređenoga skupa T, za koji vrijedi, bilo koje x, y ∈ S a x < z < y, te z ∈ S.
Naravno, interval može pripadati samo jednom ili uniji više skupova brojeva.
Vrste intervala
Intervali realnih brojeva mogu imati jedan od sljedećih oblika (a, b su realni brojevi, gdje a < b):
- (a,b) = { x | a < x < b }
- [a,b] = { x | a ≤ x ≤ b }
- [a,b) = { x | a ≤ x < b }
- (a,b] = { x | a < x ≤ b }
- (a,∞) = { x | a < x }
- [a,∞) = { x | a ≤ x }
- (−∞,b) = { x | x < b }
- (−∞,b) = { x | x ≤ b }
- (−∞,∞) = R, cijeli skup realnih brojeva
- {a} u slučaju [a,a]
- Prazan skup u slučaju (a,a), npr. kada je lijeva granica intervala veća nego desna.
Intervali 1., 5., 7., 9. i 11. se zovu otvoreni intervali, intervali 2., 6., 8., 9., 10. i 11. su zatvoreni intervali (koji se također ponekad nazivaju segmenti[1]). Intervali 3. i 4. se nekada nazivaju poluotvoreni ili poluzatvoreni ili s lijeva/s desna otvoreni/zatvoreni.
Aritmetika intervala
Matematiku intervala je predstavio M. Warmus 1956. godine. Ta aritmetika daje definiciju operacijama nad intervalima tako da
- A ⊕ B = { x | (∃y ∈ A) (∃z ∈ B) x = y ⊕ z }
Za osnovne računske operacije to znači:
Dijeljenje intervalom koji sadrži nulu nije definirano. Zbrajanje i množenje su komutativne, asocijativne i poddistributivne operacije (skup X(Y + Z) je podskup od XY + XZ).
- ↑ Boris Guljaš (PDF). Matematička analiza. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. http://web.math.hr/~guljas/skripte/MATANALuR.pdf Pristupljeno 10. listopada 2021.