- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Internacionalni park La Amistad je međunarodno zaštićeno područje koji se nalazi u gorju Talamanca, kojeg dijele Kostarika i Panama; najveći je rezervat prirode u Srednjoj Americi u kojemu obitava oko 20% živih vrsta tog područja. Osnovan je kao zajednički nacionalni park Kostarike i Paname 3. ožujka 1979. godine, i kostarikanski dio je priznat kao rezervat biosfere 1982. god., te je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1983. godine kao jedino područje u Srednjoj Americi koje su oblikovali ledenjaci i najveće područje prašuma Kostarike i Paname u kojemu se mogu pronaći sve srednjoameričke velike mačke, ali i jedni od najstarijih dokaza ljudskog obitovanja u Srednjoj Americi[1]. Panamski dio je dodan 1990. godine.
Odlike
Internacionalni park La Amistad pokriva više od 401.000 hektara, uglavnom tropskih šuma nastalih tijekom ledenog doba prije 25.000 godina. Na području svih pet visinskih zona u tropima, nalaze se i ledenjačka jezera, te sub-alpske i paramo šume (srednjoamerički ekosustav alpske tundre), te hrastova šuma. Na planini Kamuk nalazi se najbogatija, a na Chirripou (Kostarika) najraznovrsnija prašuma[2], u kojoj ne postoje dokazi ikakvoga ljudskog djelovanja. Bioraznolikost ovog područja je neusporediva s bilo kojim zaštićenim područjem slične veličine u svijetu, uglavnom zbog djelovanja ledenjaka koji su omogućili interakciju biljnog svijeta Sjeverne i Južne Amerike, te zbog različitih klimatskih i edafoloških (biološke vrste tla) odlika.
Fauna u Internacionalnom parku La Amistad je iznimno raznolika. Tu obitavaju sve srednjoameričke velike mačke: jaguar, puma, ocelot, margaj (Leopardus wiedii) i jaguarundi (Puma yagouaroundi); te drugi sisavci kao što su: srednjoamaerički tapir (Tapirus bairdii), srednjoamarički majmun-vjeverica (Saimiri oerstedii), majmun drekavac (Alouatta), crnoruki pauk-majmun (Ateles geoffroyi); te ptice kao što su: harpija, golovrata pećinarka (Cephalopterus glabricollis), trošiba pećinarka (Procnias tricarunculata), grivasti orao (Morphnus guianensis), orao samac (Harpyhaliaetus solitarius), i narančastoprsni sokol (Falco deiroleucus).
Na ovom području nalazi se i nekoliko arheološka lokaliteta, uglavnom uz glavne vodene tokove. Oko 50 km od vulkana Barua u Panami otkriven je pretkeramički lokalitet s nalazima starima najmanje 12.000 godina. Njihova blizina drugim lokalitetima na pacifičkoj obali Kostarike, samo nekoliko km od La Amistada, govori o mogućnosti postojanja više lokaliteta ranih srednjoameričkih kultura.
God. 2006., britansko prirodoslovno udruženje Darwin Initiative je, u suadnji s Prirodoslovnim muzejom u Londonu, te državnim udruženjima INBio (Kostarika) i ANAM (Panama), organiziralo trogodišnje istraživanje ovog područja prilikom kojega je skupljen veliki broj primjeraka živih vrsta od kojih i 12 novootkrivenih: jedna vrsta bube, 15 vodozemaca i 3 reptila[3].
Izvori
- ↑ UNESCO-va procjena Internacionalnog parka La Amistad (PDF) (engl.) Preuzeto 4. siječnja 2012.
- ↑ Nacionalni park Chirripó (šp.) (engl.)
- ↑ The Darwin Projects: Baseline Tools for Management of PN La Amistad na defra.gov.uk (engl.)
- C. Michael Hogan, Isthmian-Atlantic_moist_forests. Encyclopedia of Earth, urednik: Cutler Cleveland, National Council of Science and the Environment, 2008.
Vanjske poveznice
- Web page of Darwin Initiative project on the biodiversity of La Amistad (engl.)
- Rapid Response 15. listopada 2010. (engl.)
- Galerija fotografija
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Internacionalni park La Amistad |
|
|