Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Igor Vukić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Igor Vukić (Zagreb, 26. siječnja 1966.), hrvatski je novinar, politolog, publicist i istraživač. Predsjednik je Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.[1]

Životopis

Igor Vukić rođen je u 1966. godine u Zagrebu u obitelji srpskog podrijetla[2] iz Gradine Donje. Osnovnu školu pohađao je u Pakračkoj Poljani, srednju u Kutini, a u Zagrebu 1992. godine završio je Fakultet političkih znanosti. Većina njegove obitelji je tijekom Drugoga svjetskoga rata prošla kroz Sabirni logor Jasenovac.[3] Od 1990. godine radio je kao novinar u brojnim medijima: u dnevniku Vjesnik (1990.-1991.), na Kutinskoj televiziji (preteča današnje Mreže TV) (1992.-1993.), u dnevnicma Novi list (1994.-2001.), Jutarnji list (2001.-2005.) i Poslovni dnevnik (2005.-2009.) te u tjedniku Privredni vjesnik (2009.-2016.). Sada je samostalni novinar i publicist, istraživač, bavi se istraživanjem stradanja logora Jasenovac te je autor više knjiga.

U knjizi Radni logor Jasenovac iz 2018. godine građa se pretežno zasniva na istraživanju fondova Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, tj. na 700 arhivskih kutija jugoslavenske Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, na 200 kutija dokumenata administrativnih i vojnih vlasti NDH, na golemoj građi OZN-e, UDB-e i SDS-a SRH i SFRJ, na zbirkama dokumenata iz partizanskih izvora i vjerodostojih iskaza bivših logoraša te na znanstvenoj i publicističkoj literaturi.

Vukić ukazuje da je veliki broj zatočenika Jasenovačkog logora tijekom godina njegovog djelovanja puštan na slobodu - sve do travnja 1945. godine - ali su tijekom desetljeća komunizma prenošene samo one priče manjeg broja zatočenika koji su za govor o Jasenovcu imali suglasnost vlasti. Te priče, ocjenjuje Vukić, bile su tek dijelom istinite, a dijelom su bile prilagođene potrebama propagande komunističke Jugoslavije, koja ih je koristila u svrhu širenja jasenovačkog mita o Jasenovcu kao stratištu na kojem je pobijeno pola milijuna do milijun ljudi. Vukić također ukazuje da je NDH imala dosta uređenu administraciju, te da se o Jasenovcu može istraživati i na temelju izvorne dokumentacije, umjesto da se oslanja na manje pouzdane zapise o logoru i njegoviim žrtvama koje su u desetljećima nakon kraja II. svjetskog rata stvarani u Jugoslaviji, u svrhu dobivanja što većih ratnih reparacija od Njemačke i propagande komunističkog režima.

Aktivni je sudionik tribina s tematikom Jasenovca, a o svojim istraživanjima govorio je na HRT-u, Z1 Televiziji, Laudato TV-u te manjim lokalnim televizijama. Piše za Hrvatski tjednik.[3]

Povjesničar Milan Radanović Vukićevu knjigu Radni logor Jasenovac opisao je kao bezvrijednu, štetnu i opskurnu, a Vukić je odgovorio kako svakome tko je pročita, jasno je da se radi o pozivu na istraživanje.[4]

Oženjen je i sa svojom suprugom i sinom živi u Zagrebu.

Knjige

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Igor Vukić