| hfz. Ibrahim ef. Maglajlić | |
|---|---|
| Ibrahim Maglajlić
| |
| 5. reis-ul-ulema | |
| trajanje službe 1930. – 1936. | |
| Prethodnik | Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević |
| Nasljednik | Salih Safvet ef. Bašić (vršitelj dužnosti) |
| 1. predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije | |
| trajanje službe 1919. – 1923. | |
| Prethodnik | Ured osnovan |
| Nasljednik | Mehmed Spaho |
| Rođenje | Banja Luka, 25. travnja 1861. |
| Smrt | Sarajevo, 16. rujna 1936. |
| Zanimanje | teolog |
Hfz. Ibrahim ef. Maglajlić (Banja Luka, 25. travnja 1861. – Sarajevo, 16. rujna 1936.), bošnjački teolog, peti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevstva Jugoslavije i prvi predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO).
Životopis
Hfz. Ibrahim ef. Maglajilić je rođen 1861. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovno školovanje, te banjalučku medresu pred uglednim muderisom Smail ef. Skopljakom. Prilikom austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, priključio se snagama otpora, zbog čega je interniran u mjesto Olomouc, u današnjoj Češkoj. Po povratku iz zatočeništva odlazi u Istanbul na studije, a u Bosnu i Hercegovinu se vraća 1887. godine, kada biva postavljen za upravitelja Fevzije medrese u Banjoj Luci, a 1898. i za upravitelja ruždije. Na tom mjestu ostaje do 1914. godine, kada je postavljen za muftiju tuzlanskog. U Tuzli je dočekao kraj rata i formiranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa viđenijim Bošnjacima osnovao je 1919. političku stranku, Jugoslavensku muslimansku organizaciju, i bio njen prvi predsjednik. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. izabran je za narodnog poslanika. Nakon rascjepa u stranci, osniva novu političku organizaciju, ali ne osvaja nijedan politički mandat. Godine 1925. premješten je za muftiju banjalučkog, a 1929. je otišao u mirovinu.[1]
Za reis-ul-ulemu Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije postavljen je 12. lipnja 1930. godine. Kako je Atatürk u Turskoj ukinuo kalifat i ured šejh-ul-islama Mešihat, više nije postojala institucija koja bi reis-ul-ulemi dodijelila menšuru, pa je osnovano posebno tijelo (Savjet za menšuru) sastavljeno od članova oba Ulema medžlisa (sarajevski i skopski), delegata Vakufsko-mearifskih vijeća i članova Vrhovnih šerijatskih sudova. Svečano ustoličenje obavljeno je u Bajrakli džamiji u Beogradu 31. listopada 1930. godine, kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme preneseno iz Sarajeva u Beograd. Umirovljen je 14. ožujka 1936. godine kada je došlo do promjene režima i kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme vraćeno u Sarajevo. Umro je nekoliko mjeseci kasnije, 16. rujna 1936. godine.[1][2]
U Banjoj Luci je njegovim imenom nazvana medresa.
Priznanja
- Orden Svetog Save III. stupnja
- Orden Bijelog orla V. stupnja
- Orden Jugoslavenske krune I. reda[3]
Povezani članci
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Ibrahim ef. Maglajlić – prvi predsjednik Jugoslovenske muslimanske organizacije (12.10.2017.), preuzeto 13.12.2019.
- ↑ "Menšure dosadašnjih reisu-l-ulema". https://www.islamskazajednica.ba/mensura/mensura-prethodnih-reisu-l-ulema Pristupljeno 24. 10. 2018
- ↑ Politika, 17. rujna 1936. (ćirilica)
Vanjske povezice
| Prethodi: | Predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije 1919. – 1923. |
Slijedi: |
| ' | Mehmed Spaho |
| Prethodi: | Reis-ul-ulema 1930. – 1936. |
Slijedi: |
| Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević | Salih Safvet ef. Bašić (vršitelj dužnosti) |
| |||||||
