Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hrvatski lokalni izbori 1990.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Izbori za skupštine općina u tadašnjoj SR Hrvatskoj su održani 22. travnja i 6. svibnja 1990. godine, istovremeno sa prvim višestranačkim izborima za Sabor. Slično kao i u slučaju izbora za Sabor, ustavne promjene koje je Sabor SR Hrvatske donio u veljači 1990. godine su omogućile višestranačke, neposredne i tajne izbore s više kandidata, ali su dotadašnji upravni sustav, temeljen na jugoslavenskom samoupravnom socijalizmu ostavili netaknutim; s obzirom da ispod republičke nije postojala niža razina osim općina (s izuzetkom Gradske zajednice općina Zagreb), lokalna razina se odnosila jedino na općine, odnosno birani su vijećnici u općinskim skupštinama koji su potom trebali izabrati lokalnu vlast na čelu sa predsjednicima skupštine i predsjednicima izvršnih vijeća skupštine (općinske vlade). Svaka od općinskih skupština se sastojala od tri vijeća - Vijeća mjesnih zajednica, Društveno-političkog vijeća i Vijeća udruženog rada.

Izborni sustav je bio isti kao i na republičkoj razini - dvokružni većinski sustav. Svaka od mjesnih zajednica je tvorila posebnu izbornu jedinicu; u Društveno-političkim vijećima su izborne jedinice podijeljene prema teritorijalnom kriteriju, a u Vijećima udruženog rada po kriteriju djelatnosti. U svakoj od izbornih jedinica se birao po jedan kandidat; kandidat koji bi dobio više od 50%+1 glasova (apsolutna većina) bi bio izabiran u prvom krugu; ako se to ne bi dogodilo, u drugi krug su se kvalificirali ulazili kandidati s više od 7% glasova, i tada bi pobjeđivao kandidat s najviše glasova (relativna većina).

Rezultati izbora po općinama su uglavnom odgovarali rezultatima izborima za Sabor: HDZ je osvojio većinu u Zagrebu i u većini mjesta s hrvatskom većinom, dok je dotada vladajući SKH-SDP osvojio većinu vijećnika u mjestima sa srpskom većinom, odnosno u Rijeci, Istri i pojedinim dijelovima Dalmacije. U nekim slučajevima su se rezultati razlikovali, uglavnom zbog toga što se neke od velikih stranaka nisu do izbora uspjeli etablirati i osnovati lokalne podružnice, što je uključivalo čak i HDZ; umjesto njih su se vladajućem SKH-SDP suprostavili nezavisni kandidati odnosno lokalne i regionalne stranke.

Nekoliko mjeseci nakon izbora, SKH-SDP je izgubio veliki broj svojih općinskih vijećnika, koji su, ovisno o svojoj nacionalnosti počeli prelaziti u HDZ, odnosno Srpsku demokratsku stranku. Neke od skupština izabranih 1990. godine su formalno prestale raditi uslijed početka Domovinskog rata i prelaska vijećnika na stranu velikosrpske agresije, a ostalima je mandat prestao kada su početkom 1993. održani lokalni i regionalni izbori 1993., prvi u nezavisnoj Hrvatskoj i po novom upravnom ustrojstvu.