Prihvaćanjem kršćanstva umni i obrazovani ljudi toga razdoblja hrvatske povijesti, pretežito svećenici, ubrzo su se uključili i u značajnu disciplinu komputskog računa, kao i u ostala znanstvena stremljenja svoga vremena. Iz razdoblja srednjovjekovne Hrvatske ostalo je sačuvano više crkvenih tekstova, važnih i za astronomiju, koji su svojevrsni odraz znanstvenih događanja, istraživanja i promišljanja toga doba, a jedan od njih je i najstarija pisana knjiga na hrvatskom tlu, Splitski evanđelistar iz VIII. stoljeća te Osorski evanđelistar iz godine 1081/82., kao i Novljanski brevijari. Astronomska saznanja su u takve spise ugrađena da bi služila primarnoj namjeni pojedinog spisa, bilo obrazovanju bilo liturgijskim zahtjevima, a pritom je komputski račun uvijek bio od izuzetne važnosti.