Hrvatski crkvenoslavenski jezik

Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg

Misal po zakonu rimskoga dvora (Ⰿⰹⱄⰰⰾⱏ ⱂⱁ ⰸⰰⰽⱁⱀⱆ ⱃⰹⰿⱄⰽⱁⰳⰰ ⰴⰲⱁⱃⰰ) iz 1483. tiskan je na hrvatskomu crkvenoslavenskom jeziku.

Hrvatski crkvenoslavenski jezik, nazivan i hrvatski starocrkveni jezik, jest najstariji oblik hrvatskoga književnog jezika.

Opći podatci

Razvio se iz starocrkvenoslavenskoga jezika, prvoga slavenskoga književnog jezika, koji je nastao u 9. stoljeću. Iako su se mnogi drugi jezici također razvili iz starocrkvenoslavenskoga, hrvatski crkvenoslavenski jezik poseban je po tomu što se pisao na glagoljici. Najstariji spomenici na hrvatskomu crkvenoslavenskom datiraju iz 11. ili 12. stoljeća.

Najčešće se koristio u bogoslužju, a najbolje je sačuvan u ritualima, psaltirima, brevijarima i misalima. U književnim tekstovima pomiješan je sa starohrvatskim čakavskim književnim jezikom.

Njegov fonološki sustav sličan je čakavskomu, osim što se u hrvatskomu crkvenoslavenskom pojavljuje fonem jat. Često su prisutne participske konstrukcije, poput dativa i instrumentala apsolutnoga kojima se prevodio latinski ablativ apsolutni. Ima složen sklonidbeni i glagolski sustav u kojemu su prisutni asigmatski i prvi sigmatski aorist.

Hrvatska redakcija crkvenoslavenskog doživjela je "kvarenje" zbog utjecaja politike vrha Katoličke Crkve. Kongregacija za širenje vjere u 17. stoljeću zaiskala je uskladiti hrvatskoglagoljične knjige s ruskom redakcijom koju su upotrebljavali i ukrajinski grkokatolici, radi približavanja pravoslavnih Slavena Katoličkoj Crkvi. Posljedica je istočnoslavenizacija hrvatskih tekstova, tj. rusificiranje. U 17. i 18. st. Rafael Levaković, Ivan Paštrić, Mateo Karaman, Ivan Sović i Ivan Petar Gocinić objavili su rusificirane tekstove.

U današnjici se glagoljaška baština osobito povezuje uz krčka mjesta Vrbnik, Bašku i Omišalj te istarska mjesta Roč i Hum. U svim tim se mjestima misa na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku ne služi redovito.

Usporedba s današnjim hrvatskim jezikom

Usporedba riječi

hrvatski crkvenoslavenski	današnji hrvatski
jegda	kada
glagolati	govoriti
cêsarstvo	kraljevstvo
čto	što

Inačica molitve »Zdravo, Marijo« na hrvatskomu crkvenoslavenskom jeziku:

zdrava marie milosti plna gospodь s toboju blagoslovlena ti v ženahь i blagoslovlenь plodь čreva tvoego isus sveta marie mati božьê moli za n(a)sь grêšnih sada i v čas semrti naše amenь

Inačica molitve »Zdravo, Marijo« na današnjemu hrvatskom jeziku:

Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama, i blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grješnike, sada i na času smrti naše. Amen.

Literatura

• Nepoznat parametar: author-link
• Nepoznat parametar: postscript

(NSK)

• • Nepoznat parametar: via
  • Nepoznat parametar: issue
  • Nepoznat parametar: doi-access
  • Nepoznat parametar: postscript
  • Parametar access-date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  • Parametar format nije dopušten u klasi journal
  

Daljnje čitanje

• Nepoznat parametar: first6
• Nepoznat parametar: author-link6
• Nepoznat parametar: first7
• Nepoznat parametar: last6
• Nepoznat parametar: last7
• Nepoznat parametar: postscript
• Nepoznat parametar: author-link3

Vanjske poveznice

• Crkvenoslavenski jezik. Franjevci trećoredci glagoljaši