Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hemoglobin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Trodimenzionalna struktura hemoglobina

Hemoglobin, (haemoglobin ili skraćeno Hb) je krvni pigment, metaloprotein koji u strukturi sadrži željezo te služi za prijenos kisika. Nalazi se u crvenim krvnim stanicama krvi svih kralježnjaka i ostalih sisavaca. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne stanice, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući vodu). Hemoglobin prenosi kisik iz pluća ili škrga prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova i prilagodbe učinka, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod nekralježnjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se oksihemoglobin i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se karbaminohemoglobin

Nastajanje hemoglobina

Sintezom octene kiseline i glicina nastaje jedan pirolov prsten. Takva 4 pirolova prstena zajedno tvore protoporfirinski spoj koji potom na sebe veže atom željeza i time nastaje jedna molekula hema. Kad se 4 molekule hema spoje s jednom molekulom globina nastaje hemoglobin.

Hemoglobin nastaje u stanicama koštane srži koje imaju jezgru. Glavni hemoglobin u odrasle osobe je hemoglobin A kojemu je podjedinični sastav α2β2. Hemoglobin odrasla čovjeka (HbA) razlikuje se sastavom od hemoglobina u čovjeka koji je u fazi embrionalnog razvoja. Eritrociti u ploda su embrionalni (ζ2ε2), potom fetalni (α2γ2). Nekoliko tjedana pred porođaj sinteza β-podjedinice nadvlada sintezu γ-podjedinice. Ove dvije vrste hemoglobina u plodu (fetalni i embrionalni) većeg su afiniteta za kisik od hemoglobina A, što omogućuje da se prenosi kisika iz krvnoga optoka majke u krvni optok ploda.[1]

Hemoglobin sadrži 4 atoma željeza i može na sebe vezati 8 atoma kisika, Hb4O8.

Razgradnja

Raspadom hemoglobina u slezeni nastaje bilirubin - žuti pigment. Bilirubin se izlučuje iz krvi i jetre preko žuči u crijevo i tamo se pretvara u urobilin i sterkobilin, tvari koje daju boju urinu i stolici.

Dijagnostika

Određivanje koncentracije hemoglobina u krvi dio je standardnih laboratorijskih pretraga koje se koriste u dijagnostici bolesti. Referentne vrijednosti ovise o životnoj dobi, a za odrasle osobe su:

  • za muškarce: 138 do 175 g/L
  • za žene: 119 do 157 g/L

Povišene vrijednosti mogu biti u bolestima kao što su npr. policitemija, hemokoncentracija, opstruktivna bolest pluća, dok snižene vrijednosti mogu se nalaziti u stanjima kao što su npr. anemija, krvarenje, zloćudne bolesti, hemoliza, hemoglobinopatija.

Mjerenjem koncentracije Hb A1c, može se dobiti podatak o razini glukoze u krvi kod oboljelih od diabetes mellitusa u razdoblju od 50-55 dana.

Vidi još

  1. "hemoglobin". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24947 Pristupljeno 26. veljače 2015.