Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s HNV RS)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Datoteka:Simbol-HNV RS.jpg
Predsjednik Jasna Vojnić
Osnovana 23. siječnja 2003.
Sjedište Subotica
Država djelovanja Srbija
Ideologija Interesi Hrvata u Srbiji
Službena stranica

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu:
"Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Osnovano na temelju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., ono predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja.

Povijest[uredi]

Hrvatsko nacionalno vijeće je do sada birano na posrednim izborima – putem elektora. Prvi saziv je formiran na konstitutivnoj sjednici od 25. siječnja 2003. u Subotici (kao sami osnutak se spominje 15. prosinca 2002. [1]), a na kojoj je sudjelovalo 198 elektora. Tada je izabrano 35 vijećnika koji su utemeljili HNV na konstituirajućoj sjednici u Subotici 23. siječnja 2003. Na temelju Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina iz 2009., na elektorskoj skupštini u Subotici 6. lipnja 2010., 132 elektora izabralo je novih 29 vijećnika sadašnjega saziva HNV-a, čija je konstituirajuća sjednica održana 26. lipnja 2010. u Subotici. " [2]

HNV je neprofitna pravna osoba.

Sjedište je u Subotici.

Prvih je godina djelovalo u unajmljenim prostorima HKC Bunjevačko kolo.[3]

Obilježja[uredi]

Hrvatsko nacionalno vijeće ima svoju zastavu, grb i simbol. Zastavu je dizajnirao Aleksandar David iz Subotice, a usvojena je na sjednici HNV-a 11. lipnja 2005. Grb hrvatske zajednice u Republici Srbiji jest povijesni hrvatski grb, – štit s 25 naizmjeničnih kvadrata crvene i bijele boje, a na prvom mjestu je kvadrat crvene boje. Simbol je dizajnirao Darko Vuković iz Novoga Sada, a usvojen je na sjednici HNV-a 10. rujna 2010. [4]

Tijela[uredi]

Stanje od 17. ožujka 2011. godine:

Vijeće se sastoji od 29 članova, čiji mandat traje 4 godine.

Vijeće ima svoje dužnosnike, a to su: predsjednik, potpredsjednici, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, predsjednik e-vlade te tajnik Vijeća.
Predsjednika biraju svi članovi Vijeća, dok se potpredsjednike bira po teritorijalnom načelu, na temelju teritorijalne zastupljenosti, po jedan iz Srijema, Podunavlja, iz Sombora i Subotice.

Predsjednik je Slaven Bačić.

Dopredsjednici su:

Predsjednik Izvršnog Odbora je Darko Sarić Lukendić.
Dopredsjednik Izvršnog Odbora je Petar Balažević

Ostali članovi Izvršnog Odbora su:

Tajnik Vijeća je Željko Pakledinac.

Ožujka 2019. na 9. sjednici održanoj u Tavankutu imenovana i povjerenstva HNV-a, njih devet, s po sedmero članova:[5]

  • Povjerenstvo za propise, predstavke i žalbe (predsjednica Mirjana Stantić iz Subotice)
  • Povjerenstvo za financije i proračun (predsjednik Lazar Cvijin iz Subotice)
  • Povjerenstvo za promicanje gospodarske suradnje (predsjednik Neven Orčić iz Subotice)
  • Povjerenstvo za šport (predsjednik Ivan Budinčević iz Subotice)
  • Povjerenstvo za praćenje povreda manjinskih prava u Republici Srbiji (predsjednik Darko Baštovanović iz Beočina)
  • Povjerenstvo za mladež (predsjednik Marin Piuković iz Subotice)
  • Povjerenstvo za rodnu ravnopravnost (predsjednica Bernadica Ivanković iz Subotice)
  • Povjerenstvo za odnose sa Crkvom (predsjednik Mato Princip iz Beograda) i
  • Povjerenstvo za dodjelu priznanja Hrvatskog nacionalnog vijeća (predsjednik Mirko Ostrogonac iz Žednika)

Elektori[uredi]

Po stanju od 15. prosinca 2002., elektore daju ova naselja:
- 91 daje Subotica
- 19 daje Tavankut
- 15 daje Sombor
- 10 daje Bajmok
- 6 daje Palić, Stari Žednik, Đurđin,
- 5 daje Mala Bosna,
- po 4 elektora daju: Bereg, Mirgeš, Monoštor
- po 3 elektora daju: Srijemska Mitrovica, Petrovaradin, Novi Slankamen, Golubinci, Sonta
- po 2 elektora daju: Novi Sad, Beograd, Novi Beograd, Srijemska Kamenica,
- po 1 elektora daju: Podgorica (dok je bila SiCG), Ruma, Bezdan, Surčin, Bikovo, Novi Banovci, Belegiš, Stara Pazova, Banatsko Novo Selo.

26. listopada 2014. održana je elektorska skupština HNV u Beogradu. U novom sazivu HNV, Hrvatska lista dr. Slaven Bačić osvojila je 21 vijećničko mjesto, Zajednička lista hrvatskih udruga dr. Tomislav Stantić osvojila je 8 mjesta. Listu podržava Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i hrvatske udruge.[6]

Prava i dužnosti[uredi]

HNV, među ostalim:
- predstavlja hrvatsku nacionalnu zajednicu u područjima službene uporabe jezika obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,
- sudjeluje u procesu odlučivanja u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju i zaštiti svojih kulturnih dobara i tradicije,
- sudjeluje u odlučivanju o načinu predstavljanja kulturno-povijesnog naslijeđa hrvatske nacionalne zajednice,
- predlaže nacionalne simbole, znamenja i blagdane hrvatske nacionalne zajednice Saveznom Savjetu za nacionalne manjine,
- sudjeluje u izradi nastavnog plana za potrebe nastave predmeta koji izražavaju posebnost hrvatske nacionalne zajednice na hrvatskom jeziku, i učenja hrvatskog jezika sa elementima hrvatske kulture,
- odlučuje o pojedinim pitanjima u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju svojih kulturnih dobara i tradicije,
- osniva udruge, zaklade i fondacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulture, nakladničke, muzejske, arhivske, književne, znanstvene i obrazovne djelatnosti,
- daje mišljenje tijelima države, teritorijalne autonomije ili jedinice lokalne samouprave, prilikom odlučivanja o pitanjima iz djelokruga službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,

Radna tijela[uredi]

HNV ima svoja radna tijela, u koja spadaju odjeli, odbori i konzultativna tijela.

Stalni odjeli su za:
- obrazovanje
- informiranje
- službenu uporabu jezika
- kulturu
- financije i
- gospodarstvo

Stalni odbori su za:
- Statut
- odnose sa državom
- suradnju sa Republikom Hrvatskom i
za prekograničnu suradnju
- informiranje
- obrazovanje
- uporabu jezika
- kulturu
- financije te
- predstavke i žalbe

Konzultativna tijela su:
- Savjet za odnose s Crkvama
- Savjet visokih dužnosnika

Značajne odluke[uredi]

Odlukom HNV R. Srbije, nadnevci koje će kao službene blagdane slaviti Hrvati u Srbiji su[7]:

  • 19. ožujka - blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda (od 1687.)
  • 15. kolovoza - dan objavljivanja poziva Ivana Antunovića na utemeljenje pučkih novina, kojim je započeo narodni preporod Hrvata u ugarskom Podunavlju (1869.)
  • 16. listopada - dan rođenja bana Josipa Jelačića
  • 15. prosinca - dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće (2002.)

Na to da je blagdan sv. Josipa izabran za blagdan hrvatske zajednice utjecalo je i tumačenje Hrvatske biskupske konferencije sa sastanka u Splitu 1972., kad su naglasili "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta". [7]

Odlukom HNV R. Srbije od 29. ožujka2008. i Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008., kojima se odlučilo osnovati zavode za kulturu onih manjinskih zajednica u Vojvodini čiji su jezici u službenoj uporabi, osnovalo se Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata[8].

Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanje „Ban Josip Jelačić“ za društveni rad u hrvatskoj zajednici, priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi i priznanje „Pajo Kujundžić“ za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku.[9] Nagrade su utemeljene 4. listopada 2013. na 59. redovitoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća održanoj u Gradskoj kući u Srijemskoj Mitrovici.[10] Na sjednici je odabrano povjerenstvo za dodjelu priznanja: Martin Bačić, Marko Klajić, Josip Hodak, Andrija Kopilović i Tamara Lerić.[11] HNV može odlučiti da se u pojedinoj godini priznanja ne dodjeljuju.[12]

Izvori[uredi]

  1. Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009. Lideri su najveća prepreka ujedinjenju hrvatske zajednice, razgovor s Josipom Ivankovićem
  2. [1] Statut (*.doc format)
  3. Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ – Subotica , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, piše Bela Ivković
  4. Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije (Arhivirano 17. listopada 2018.) Obilježja (pristup 25. studenoga 2017.)
  5. Hrvatska riječ. D.B.P. : Aktualno: Usvojen Godišnji plan, imenovana povjerenstva. Subotica. 7. ožujka 2019. (pristupljeno 10. lipnja 2019.)
  6. D., J. (3. studenoga 2014.). "Uvjerljiva pobjeda hrvatske liste dr. Slaven Bačić". Hrvatska riječ. http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2557/Uvjerljiva-pobjeda-hrvatske-liste-dr-Slaven-Bacic/ Pristupljeno 20. ožujka 2015. 
  7. 7,0 7,1 Radio Subotica Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila blagdan Svetog Josipa, 20. ožujka 2009.
  8. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata O Zavodu, pristupljeno 6. veljače 2010.
  9. Proslava praznika hrvatske zajednice u Srbiji, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 12. prosinca 2014.
  10. Ustanovljena priznanja HNV-a , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Priređeno prema tekstu D. Španovića iz Hrvatske riječi
  11. Ustanovljena priznanja HNV-a , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Priređeno prema tekstu D. Španovića iz Hrvatske riječi
  12. Ustanovljena priznanja HNV-a , Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Priređeno prema tekstu D. Španovića iz Hrvatske riječi

Vanjske poveznice[uredi]