Gradovi dizajna (UNESCO)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

UNESCO-ov projekt gradovi dizajna dio je šire mreže kreativnih gradova. Mreža kreativnih gradova je pokrenuta 2004. godine i ima gradove članove u sedam kreativnih područja. Ta područja su: dizajn, obrt i tradicionalna umjetnost, glazba, film, gastronomija, književnost i medijska umjetnost.

Kriteriji za UNESCO-ve gradove dizajna

Da bi bili odobreni kao gradovi dizajna, gradovi moraju ispuniti niz kriterija koje je postavio UNESCO.[1]

Gradovi dizajna proglašeni UNESCO-om dijele slične karakteristike kao što su uspostavljena industrija dizajna; kulturni krajolik održavan projektiranjem i izgrađeni okoliš (arhitektura, urbanizam, javni prostori, spomenici, prijevoz); škole dizajna i istraživački centri dizajna; aktivne grupe dizajnera s kontinuiranim djelovanjem na lokalnoj i nacionalnoj razini; iskustvo u održavanju sajmova, događanja i izložbi posvećenih dizajnu; prilika za lokalne dizajnere i urbaniste da iskoriste lokalne materijale i urbane/prirodne uvjete; kreativne industrije vođene dizajnom kao što su arhitektura i interijeri, moda i tekstil, nakit i dodaci, interakcijski dizajn, urbani dizajn, održivi dizajn.

Postoji 40 gradova dizajna:

Grad Zemlja Godina upisa
Asahikawa Japan 2019[2]
Baku Azerbajdžan 2019[3]
Bandung Indonezija 2015[4]
Bangkok Tajland 2019[5]
Beijing Kina 2012[6]
Berlin Njemačka 2006[7]
Bilbao Španjolska 2014[8]
Brasília Brazil 2017[9]
Budapest Mađarska 2015[10]
Buenos Aires Argentina 2005[11]
Cape Town JAR 2017[12]
Cebu City Filipini 2019[13]
Curitiba Brazil 2014[14]
Detroit SAD 2015[15]
Dubai Ujedinjeni Arapski Emirati 2018[16]
Dundee Ujedinjeno Kraljevstvo 2014[17]
Fortaleza Brazil 2019[18]
Geelong Australija 2017[19]
Graz Austrija 2011[20]
Hanoi Vijetnam 2019[21]
Helsinki Finska 2014[22]
Istanbul Turska 2017[23]
Kaunas Litva 2015[24]
Kobe Japan 2008[25]
Kolding Danska 2017[26]
Kortrijk Belgija 2017[27]
Medellín Kolumbija 2018[28]
Mexico City Meksiko 2017[29]
Montreal Kanada 2006[30]
Muharraq Bahrein 2019[31]
Nagoya Japan 2008[32]
Puebla Meksiko 2015[33]
Querétaro Meksiko 2019[34]
Saint-Etienne Francuska 2010[35]
San José Kostarika 2019[36]
Seoul Južna Koreja 2010[37]
Shanghai Kina 2010[38]
Shenzhen Kina 2008[39]
Singapore Singapur 2015[40]
Turin Italija 2014[41]
Wuhan Kina 2017[42]

Vidi također

Reference

  1. ↑ The Creative Cities Network - A Global Platform for Local Endeavour. UNESCO 0.
  2. ↑ Asahikawa. 30 October 2019 0.
  3. ↑ Baku. 30 October 2019 0.
  4. ↑ Bandung.
  5. ↑ Bangkok. 30 October 2019 0.
  6. ↑ Beijing.
  7. ↑ Berlin.
  8. ↑ Bilbao.
  9. ↑ Brasilia. January 2018 0.
  10. ↑ Budapest. 14 December 2015 0. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  11. ↑ Buenos Aires.
  12. ↑ Cape Town.
  13. ↑ Cebu City. 30 October 2019 0.
  14. ↑ Curitiba.
  15. ↑ Detroit.
  16. ↑ Dubai.
  17. ↑ Dundee.
  18. ↑ Fortaleza. 30 October 2019 0.
  19. ↑ Geelong.
  20. ↑ Graz.
  21. ↑ Hanoi. 30 October 2019 0.
  22. ↑ Helsinki.
  23. ↑ Istanbul. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  24. ↑ Kaunas.
  25. ↑ Kobe.
  26. ↑ Kolding.
  27. ↑ Kortrijk.
  28. ↑ Medellín, la ciudad que se transformó | Casa & Diseño.
  29. ↑ Mexico.
  30. ↑ Montreal.
  31. ↑ Muharraq. 30 October 2019 0.
  32. ↑ Nagoya.
  33. ↑ Puebla. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  34. ↑ Querétaro. 30 October 2019 0.
  35. ↑ Saint-Etienne.
  36. ↑ San José.
  37. ↑ Seoul.
  38. ↑ Shanghai.
  39. ↑ Shenzhen.
  40. ↑ Singapore.
  41. ↑ Torino.
  42. ↑ Wuhan. Pristupljeno 18. svibnja 2023.