| Bandung Kota Bandung | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Nadimak: Grad cvijeća | |||
| Koordinate: 6°54,45′S 107°36,23′E / Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < | |||
| Država |  Indonezija
| ||
| Pokrajina | Zapadna Java | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Dada Rosada | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 167,67 km² | ||
| Stanovništvo (2004.) | |||
| - Grad | 2.510.982 | ||
| - Gustoća | 14.976 stanovnika/km² | ||
| - Područje utjecaja | 7,4 milijuna | ||
| Vremenska zona | Waktu Indonesia Barat (Standardno zapadnoindonezijsko vrijeme) (UTC+7) | ||
| - Ljeto (DST) | ne primjenjuje se (UTC) | ||
| Službena stranica www.bandung.go.id | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Bandunga na otoku Javi | |||
Bandung (indonezijski:Kota Bandung) je treći grad po veličini u Indoneziji (ali prema procjenama drugo metropolitansko područje po veličini) i glavni grad pokrajine Zapadna Java. Nalazi se na otoku Javi 180 km od glavnog indonezijskog grada Jakarte.
Povijest
U dolini rijeke Cikapundung nedaleko od grada su pronađeni ostaci pračovjeka za koje arheolozi smatraju da pripadaju vrsti homo erectus (poznati arheološki nalazi pračovjeka s Jave, tzv "Javanski čovjek"). Postoje pretpostavke da je u tom prostoru sredinom 15. st. bio glavni grad kraljevstva Pajajaran. Tokom 17. i 18. st. su Nizozemci u prostoru Bandunga sadili plantaže kave i čaja. 1786. je sagrađena cesta kroz Javu koja prolazi preko današnjeg Bandunga. 1810. se cesta modernizira.
Bandung se brzo razvija nakon 1880. kad je sagrađena željeznička pruga do Jakarte. Nakon toga se u gradu počinje razvijati industrija i doseljavaju se brojni radnici, među kojima ima mnogo Kineza. 1906. je Bandung dobio status municipija, a 1926. status grada. U to doba su postojali planovi da se glavni grad Nizozemske Istočne Indije (nizozemske kolonije na prostoru današnje Indonezije) preseli iz Batavije (današnje Jakarte) u Bandung, ali nisu realizirani. U gradu se razvija turizam, posebno za Europljane koji posjećuju okolne plantaže čaja. Grade se brojni hoteli i građevine u europskom stilu, te se grad u to doba naziva "Pariz Jave".
Nakon osamostaljenje Indonezije 1945. je Bandung postao glavni grad pokrajine Zapadna Java. U gradu su se vodile borbe protiv Nizozemaca tokom indonezijskog rata za neovisnost u kojima je grad znatno oštećen. 1955. je održana Bandunška konferencija, sastanak predsjednika brojnih država Azije i Afrike na kojoj se raspravljalo o politici novih država nastalih raspadom bivših kolonija i koja je kasnije dovela do osnivanja Pokreta nesvrstanih.
Zemljopis
Bandung je smješten u zapadnom dijelu otoka Jave. Nalazi se u planinskoj udolini na 768 m nadmorske visine. Planine su vulkanske. U neposrednoj blizini grada se nalazi vulkan Tangkuban Perahu koji je imao posljednju erupciju 1983. godine. Vulkansko tlo je vrlo plodno, te je pogodno za sadnju plantaža.
Klima je ekvatorska s mnogo padalina i visokom temperaturom cijele godine. Bandung ipak zbog više nadmorske visine ima nešto hladniju klimu nego većina ostalih indonezijskih gradova.
Znamenitosti
U Bandungu postoje brojne građevine građene u europskom kolonijalnom stilu krajem 19. st. Posebno su popularne građevine u stilu art deco. Zbog njih je krajem 19. st. grad nazvan "Pariz Jave". Posebno je atraktivna zgrada u kojoj je održana Bandunška konferencija. Postoje vjerski objekti brojnih vjera koje su kroz povijest bile zastupljene u Indoneziji (islamske, kršćanske, budističke, hinduističke).
Gospodarstvo
U Bandungu je zastupljena raznovrsna industrija, posebno prehrambena i tekstilna. Grad je jedan od najznačajnijih indonezijskih centara visokog obrazovanja te počinje razvijati modernu tehnologiju.
Gradovi prijatelji
Izvori
Za ovu stranicu su korišteni podaci sa Wikipedije na engleskom i njemačkom jeziku, te položaj grada prikazan na stranicama Google Earth.