Gornje Dubrave

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gornje Dubrave
Gornje Dubrave na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Karlovačka županija
Općina/Grad Ogulin
Zemljopisne koordinate 45°18′29″N 15°18′18″E / 45.308°N 15.305°E / 45.308; 15.305
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 119
 - Broj domaćinstava 55
Pošta 47264 Tounj
Pozivni broj +385 047
Autooznaka OG
Datoteka:Gornje dubrave railwayst.jpg
Željeznička stanica u Gornjim Dubravama

Gornje Dubrave je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija. Nalaze se oko 10 km od tzv. Jozefinske ceste koja povezuje Dugu Resu sa Senjom. Kroz mjesto prolazi željeznička pruga koja spaja Zagreb i Rijeku. Najbliži grad je Ogulin koji je udaljen oko 20 km, dok do Karlovca ima oko 40 km.

U mjestu se nalazi osnovna škola koja je zatvorena krajem 60-tih godina 20. st. Također se u mjestu nalazi i pravoslavna crkva Sv. Petke koja je sagrađena 1730.g. a obnovljena 70-tih godina prošlog stoljeća.[1]

Zaseoci Gornjih Dubrava su Višnjić Brdo, Perići, Janjani, Mikašinovići, Kaluđerovići, Jusići, Tutorovići, Karapandže, Šepelji, Panjići, Kukići, Vucelići, Škerići, Rebić Glavica, Barići i Mišćevići. [2] Željeznička stanica je u zaseoku Višnjić Brdo, a odmorište „Dobra“ na autocesti A1 pored zaseoka Karapandže.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 119 stanovnika[3] te 55 obiteljskih kućanstava.[4]


Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:2007 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.





PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 1766
bar:1869 from:0 till: 1907
bar:1880 from:0 till: 1145
bar:1890 from:0 till: 872
bar:1900 from:0 till: 851
bar:1910 from:0 till: 786
bar:1921 from:0 till: 687
bar:1931 from:0 till: 816
bar:1948 from:0 till: 430
bar:1953 from:0 till: 432
bar:1961 from:0 till: 349
bar:1971 from:0 till: 287
bar:1981 from:0 till: 211
bar:1991 from:0 till: 147
bar:2001 from:0 till: 119





PlotData=

bar:1857 at: 1766 fontsize:S text: 1.766 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 1907 fontsize:S text: 1.907 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 1145 fontsize:S text: 1.145 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 872 fontsize:S text: 872 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 851 fontsize:S text: 851 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 786 fontsize:S text: 786 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 687 fontsize:S text: 687 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 816 fontsize:S text: 816 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 430 fontsize:S text: 430 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 432 fontsize:S text: 432 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 349 fontsize:S text: 349 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 287 fontsize:S text: 287 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 211 fontsize:S text: 211 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 147 fontsize:S text: 147 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 119 fontsize:S text: 119 shift:(-10,5)





TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>


Povijest

Prostor koji je bio pust, naseljen je kroz 17. i 18. stoljeće pravoslavnim stanovništvom pretežno iz Bosne koja je tada bila pod turskom okupacijom. 1641. dolaze prve skupine sa turske strane Korane, a 1658. Vuk Mandić dovodi doseljenike sa Usore. Ispočetka, svi su bili kmetovi Frankopana do 1672. kada posredovanjem grofa Herbersteina postaju slobodnjaci sa povlasticama carskih vojnika kakve su dobili raniji uskoci.[5] Muškarci su većinom bili vojnici. U vrijeme Vojne Krajine u G.D. nalazilo se sjedište 12. Dubravske kumpanije.

Znamenitosti i zanimljivosti

Kroz Gornje Dubrave protječu rijeke Dobra i Bistrica. Bistrica se ulijeva u Dobru na tzv. Sastavcima. Sastavci su također i atrakcija za raftere koji se spuštaju niz Dobru.
Sa druge strane je potok Globornica koji dijeli Gornje od Donjih Dubrava.
U kanjonu Bistraca je spilja Zala ili Mikašinovića pećina, ovdje je 1977. prvi put otkrivena jedinstvena i endemična ogulinska spužvica (Eunapius subterraneus), a pećina se pokazala i kao nalazište najstarijih kamenodobnih artefakata u Karlovačkoj županiji datiranih u zadnje ledeno doba.[6]

Poznate osobe

Izvori