Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Filozofija egzistencije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Od vrha s lijeva, na desno, prema dolje desno: Kierkegaard, Dostojevski, Nietzsche, Sartre

Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).

Osnovne značajke

U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se: čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se danski filozof 19. stoljeća Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.

Apsurd

Pojam absurda/apsurda sadrži sljedeću ideju: da ne postoji značenje izvan onoga čemu mi dajemo smisla. Ovu besmisao također obuhvaća amoralnost i "nepravednost" svijeta u kojemu živimo. Ovo je u suprotnosti sa stavom da se "dobrim ljudima ne događaju loše stvari"; jer u svijetu, metaforički govoreći, ne postoje "dobre" ili loše osobe; što god se događa proizlazi iz slučajnosti, tj. može se dogoditi i "dobroj" i "lošoj" osobi.

Zbog apsurdnosti svijeta, u bilo kojem trenutku na vremenskoj liniji, neki događaj može zadesiti bilo koju osobu, koju će to kroz tragični događaj dovesti u direktan dodir s apsurdom.

Vjerodostojnost

Tjeskoba

Elementi egzistencijalističkih pogleda

Dva elementa koja definiraju egzistencijalističke poglede jesu:

  • briga za postojanje, tj. osoba u ljudskom stanju
  • naglasak na značajnost pojedinca.

Egzistencijalizam naglašava još nekoliko pojmova, poput slobode, zatim sloboda podrazumijeva odgovornost i ističe brigu za smrt, jer je svaki pojedinac jedinstven i potpuno nezamjenjiv

Utjecaj na popularnu kulturu

Književnost

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.

Film

Likovna umjetnost

Kritika egzistencijalizma

Predstavnici