Europski ariš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Europski ariš
Europski ariš: lišće i češeri
Europski ariš: lišće i češeri
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Plantae
Koljeno: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Larix
Vrsta: L. decidua
Dvojno ime
Larix decidua
Mill.

Europski ariš (listopadni ariš, ariš, arež, jelva crljena, lat. Larix decidua) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Izgled

Larix decidua - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-216.jpg

Drvo je oko 25 m-35 m visoko, rijetko do 50 m, sa deblom čiji promjer može biti i do 160 cm. Deblo je ravno i punodrvno, krošnja je jajastopiramidalna, sa vitkim, vodoravnim ili obješenim granama, koje nisu raspoređena u pršljenima.

Kora je vrlo debela (2-4 cm), duboko izbrazdana.

Korijenov sistem je jako razvijen. Ima žilu srčanicu. Razvijena je ektotrofna mikoriza.

Pupovi su crvenkasti, pokriveni s nekoliko ljusaka, te tupo jajoliki.

Iglice (četine) su nježne, tanke, mekane i ušiljene. Svijetlozelene su boje, a u jesen poprimaju zlatnožutu boju te opadaju. Na poprečnom presjeku su plosnato-trokutaste, duge 1 do 4 cm, te 0.6 do 1.6 mm široke. Na dugim su izbojcima pojedinačno i spiralno poredane, a na kratkorastima su u čupercima od 20 do 50 iglica.

Muški cvjetovi su sumpornožuti, jajoliki, a ženski purpurnocrveni, jajastookruglasti. Cvjeta u travnju i svibnju, usporedo s listanjem.

Češeri su duguljasti, s oko 20 - 40 mm duljine i oko 20 mm širine. Sivosmeđe su boje, na kratkoj dršci. Dozrijevaju u kasnu jesen, već prve godine, a ostaju na granama nekoliko sljedećih godina.

Razmnožava se sjemenom. Sjeme je trokutasto i okriljeno, sivosmeđe, dugo 3-4 mm, dok je krilce svijetložuto, dugo 6-8 mm.

Stanište

Uspijeva na vapnenačkim i dolomitnim podlogama, te na škrljcima, nakčešće u subalpskom i alpskom pojasu (1000 - 2500 m), sa rahlim, svježim, ilovasto-pjeskovitim zemlištem. To su krajevi sa obilnim padalinama i velikom zraćnm vlagom.

Tvori čiste ili miješane sastojine sa jelom, smrčom, bijelim borom, limbom i krivuljem.

Rasporostranjen je po Alpama, Karpatima i u češkoj regiji Sudeti. Nalazi se i izvan prirodnog areala, jer se već odavno kultivira u šumskim sastojinama. Ima primjenu i u hortikulturi.

Ljekovitost

Koristi se prije svega arišev terpentin.Sadrži eterično ulje kojeg su vodeći sastojci pinen,borneol i 3 - karen,te laricinolnu kiselinu.Djeluje kao i obični terpentin,iritira kožu i djeluje antiseptično.Koristi se u obliku masti,emulzija,flastera i kupki,prije svega kod furunkuloze,apscesa i reumatskih bolesti.Može se koristiti i za inhaliranje kod oboljenja dišnih puteva.

Dodatna literatura

Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.

Vanjske poveznice

Izvori


Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Larix decidua
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Larix decidua
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Larix decidua