Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ergela Lipik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Grof Izidor Janković utemeljio je 1843. prvu ergelu u Lipiku
Lipicanci iz lipičke ergele
Konji na prostranstvu ergele
Pogled na zgrade lipičke ergele

Ergela „Lipik“ je državno konjogojsko gospodarstvo u Hrvatskoj, koje je imalo značajnu ulogu u razvoju konjogojstva, a posebno u uzgoju lipicanaca. Ona vuče podrijetlo od ergele s dvadesetak konja koju je još 1843. osnovao grof Izidor Janković.

Iako je državna ergela osnovana tek 1938. godine, ona ima svoje korijene u 1919. godini kad je utemeljena Državna ergela „Petrovo“ (Stančić) u Zagrebu kao logičan nasljednik Pastuharne u Zagrebu, osnovane još 1850. godine. Od 1934. do 1938. ergela u Stančiću izgubila je veliki dio rasplodnoga materijala, pa je likvidirana, a u Lipiku, tadašnjoj općini Pakrac osnovana je Državna ergela „Lipik.“ Prijašnji vlasnik toga posjeda bio je Stjepan Lajer. Rad ove ergele od 1938. do 1957. dao je veliki doprinos razvoju lipicanaca, a sama je ergela svojevremeno bila jedina ergela vranaca i dorata u Europi. 1938. godine nabavljeno je 27 rasplodnih kobila, od čega 19 sivih i osam tamnih iz jedanaest rodova.

Od 1975. u tadašnjoj Radnoj organizaciji Poljoprivreda Lipik počelo se razmišljati o revitaliziranju ergele, no to je učinjeno tek početkom 1982. 18. listopada te godine ergela je ponovno proradila kad je iz ergele u Lipici u Sloveniji dovezeno prvih dvanaest kobila. Od toga vremena u ergeli se pojavljuju dva roda: rod „englanederia“ preko kobila „allegra“ i rod „gidrana“ preko kobila „gaeta“ i „gaetana.“ U Lipiku su okoćeni i prevedeni u rasplodne pastuhe Pluto, Conversano i Favory, a ergela je otada udovoljavala zahtjevima športa (visoke dresure i vožnje), te turističko-rekreacijskim i vojnim potrebama.

U razdoblju Domovinskog rata ergela je 1991. napadana minobacačima iz okolnih sela nastanjenim srpskom manjinom u Hrvatskoj. Većina je konja tada stradala unutar ergele ili na okolnim livadama, o čemu postoje i video materijali britanske vlade. 88 lipičkih konja otuđeno je i prebačeno u Srbiju. Nakon pregovora hrvatske vlade i vlade Srbije Hrvatskoj je 12. listopada 2007. vraćeno 45 konja lipicanske pasmine, 19 toplokrvnjaka i 2 ponija, od kojih osam izvornih, dok su ostali potomci konja odvedenih 1991. godine.

Vidi još

Vanjske poveznice