Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dvorac Chambord

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Dvorac Chambord
Bogati ukrasi na krovu

Dvorac Chambord (francuski: Château de Chambord) je renesansni dvorac francuskog kralja Franje I.; najveći iz loirske skupine s 440 soba i parkom od 4563 ha. Dvorac je 1981. godine upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

Po nalogu Franje I., inspiratora prve renesanse u Francuskoj, započeo je graditi 1519. godine Domenico da Cortona, ali djelomično ga je projektirao Leonardo da Vinci, koji je tada živio u Francuskoj pod kraljevom zaštitom. Gradili su ga francuski zidari P. Nepveu-Trinqueau i J. Cocqueau.

U 18. stoljeću Jules Hardouin-Mansart mijenja pročelje i dodaje strmo krovište s mansardama i tornjevima.

Osobitosti

Dvorac s južne strane
Tlocrt dvorca
Dvostruko spiralno stubište dvorca

Chambord je glasovit po veličanstvenim dimnjacima i tavanskim prozorima koji krase njegov krov i domišljato sagrađenom dvostrukom stubištu. Ono se sastoji od dviju rampa koje počinju sa suprotnih strana okruglog prostora i isprepliću se spiralno a da se nikada ne susreću. Taj je nacrt možda sugerirao Leonardo.

Dvorac je dobar primjer upotrebe različitih elemenata koji su činili francusku građevinu početkom 16. stoljeća i zbog kojih je karakter cjeline hibridan. Opća koncepcija dvorca s golemim kružnim tornjevima još je uvijek srednjovjekovan, ali pravilnost i simetričnost tlocrta ukazuju na direktan utjecaj talijanskih renesansnih ideja.

Ranije obrambene kule otvorene su velikim četvrtastim prozorima, a gusta koncentracija mnogih krovova, dimnjaka i malih kula na velikoj terasi stvaraju neku vrstu "ulice" na terasi. Tim elementima arhitektura Chamborda može se smatrati svojevrsnim manirizmom koji potječe iz prevage kasne gotike nad renesansom.

Izvori

Poveznice

Vanjske poveznice