Dryades
| Dryades | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Zanthoxyloideae |
| Tribus: | Galipeeae |
| Podtribus: | Galipeinae |
| Rod: | Dryades Groppo, Kallunki & Pirani |
Dryades je biljni rod iz porodice rutovki (Rutaceae) smješten u podtribus Galipeinae. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je istočni i južni Brazil.[1]
Etimologija
Ime roda autori su preuzeli od Martiusove fitogeografske provincije „Dryades”, nazvane prema drijadama, šumskim odnosno drvnim nimfama grčke mitologije. Carl Friedrich Philipp von Martius tim je imenom označavao područje koje približno odgovara današnjoj brazilskoj Atlantskoj šumi, a upravo su sve vrste novog roda njezini endemi. Izbor imena bio je ujedno posveta Martiusu i Johannu Baptistu von Spixu, povodom dvjestote obljetnice završetka njihova brazilskog putovanja.
Opći opis
Dryades je rod rutovki iz podtribusa Galipeinae, ograničen na Atlantsku šumu istočnog i južnog Brazila. Groppo, Kallunki i Pirani izdvojili su ga iz roda Conchocarpus nakon molekularnih i morfoloških istraživanja koja su pokazala da je tada široko shvaćeni Conchocarpus polifiletski. Pet međusobno srodnih vrsta tzv. skupine Conchocarpus gaudichaudianus izdvojeno je u novi rod Dryades, a tipskom je vrstom određena Dryades gaudichaudiana. Kew rod prihvaća i danas mu priznaje pet vrsta.[2]
Morfologija
Vrste roda su grmovi ili mala stabla do oko 6 m visine, često s jednom stabljikom ili s nekoliko uspravnih, relativno debelih grana; listovi su nerijetko zbijeni pri njihovim vrhovima. Dlake su jednostavne, uglavnom blijede i neugledne. Listovi su naizmjenični, jednolisno sastavljeni, s peteljkom koja na spoju s liskom ima zadebljanje – pulvinus. Liske su cjelovitog ruba, papirnate do kožaste, a uljne žlijezde slabo su vidljive ili se izvana uopće ne zamjećuju; nervatura je brohidodromna.[2]
Cvat je uspravan tirz, završni ili pazušni; parcijalni cvatovi raspoređeni su duž izdužene osi, na prvom se čvoru granaju dihazijalno, a prema vrhu prelaze u monohazijalno grananje. Cvjetovi su dvospolni, peteročlani i na stapkama. Čaška je kožasta, pri osnovi kratko srasla, a njezini zaobljeni do tupi režnjevi međusobno se preklapaju i tijekom cvatnje te ostaju na plodu. Vjenčić je cjevast, kremastobijel, zigomorfan do gotovo pravilan; latice mogu biti stvarno srasle ili povezane gusto isprepletenim dlačicama tako da također tvore cijev.[2]
Plodna su dva prašnika, smještena uz gornju, unutarnju laticu; ostali članovi androecija razvijeni su kao staminodiji. Filamenti su međusobno slobodni, ali su povezani s vjenčićem, osobito u njegovu grlu. Antere su jajaste do lancetaste, bez bazalnog privjeska i široko pričvršćene uz filament. Nektarijski disk je čaškast, mesnat i gol.[2]
Plodnica je gola i sastavljena od pet slobodnih karpela, međusobno povezanih tek zajedničkim vratom tučka; na vrhu je udubljena. U svakom karpelu nalaze se dva sjemena zametka. Plod čini jedan do pet folikularnih merikarpa; pri otvaranju se papirnati endokarp odvaja od ostatka perikarpa i izbacuje sjemenku. U svakom se razvijenom karpelu nalazi jedna sjemenka. Zametak je ravan, a supke su debelje, krute, planokonveksne i približno jednake.[2]
Upravo preklopljeni režnjevi čaške, gola udubljena plodnica, široko pričvršćene antere te ravan zametak s planokonveksnim supkama među glavnim su znakovima koji Dryades odvajaju od pravoga Conchocarpus sensu stricto. Kod potonjega režnjevi čaške uglavnom se ne preklapaju u vrijeme cvatnje, antere su uže pričvršćene, plodnica je najčešće dlakava, a zametak zakrivljen sa savijenim supkama.[3]
Pelud
Detaljna palinološka analiza pokazala je da su osobine peluda korisne i za razgraničenje Dryades od srodnih rodova. Pelud vrsta Dryades po više je svojstava sličan peludu rodova Andreadoxa, Galipea, a osobito Rauia, dok se oblikom i brojem otvora razlikuje od peluda tipske vrste Conchocarpus macrophyllus. Autori su zaključili da su broj apertura, njihova duljina, ornamentacija egzine i veličina peludnih zrnaca korisni taksonomski znakovi.[4]
Rasprostranjenost
Sve su vrste brazilski endemi Atlantske šume. Rod se proteže od područja Pernambuca i Bahije prema jugu sve do Santa Catarine. Tri vrste rastu pretežno u podrastu vlažnih šuma, dok su dvije vezane uz restingu, obalnu šumsku vegetaciju na kvartarnim pjeskovitim tlima.[2]
Vrste
- Dryades concinna (Kallunki) Groppo & Kallunki
- Dryades cyrtantha (Kallunki) Groppo & Kallunki
- Dryades gaudichaudiana (A.St.-Hil.) Groppo, Kallunki & Pirani
- Dryades hirsuta (Pirani) Groppo & Pirani
- Dryades insignis (Pirani) Groppo & Pirani
Izvori
- ↑ Kew, pristupljeno 18. kolovoza 2026.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 A tree nymph of the Brazilian Atlantic Forest: Dryades (Galipeinae, Rutaceae), a new neotropical genus segregated from Conchocarpus, pristupljeno 18. kolovoza 2026.
- ↑ Conchocarpus kallunkiae (Rutaceae: Galipeinae), a new endemic species from the tropical rainforest in the Magdalena River Valley in Colombia, pristupljeno 18. kolovoza 2026.
- ↑ Pollen morphology characterization of Dryades Groppo, Kallunki & Pirani, a new genus of Rutaceae, and its phylogenetically related species, pristupljeno 18. kolovoza 2026.