Rauia
| Rauia | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Zanthoxyloideae |
| Tribus: | Galipeeae |
| Podtribus: | Galipeinae |
| Rod: | Rauia Nees & Mart. |
Rauia je biljni rod iz porodice rutovki (Rutaceae) smješten u podtribus Galipeinae. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je tropska Južna Amerika.[1]
Morfologija
Rauia Nees & Mart. je rod grmova i stabala visokih do približno 10 m. Listovi su naizmjenični, s peteljkom, jednolisni ili trodijelni, cjelovita ruba. Cvatovi su vršni i stapkasti, najčešće korimbasti tirsovi, rjeđe nalik grozdu. Cvjetovi su pravilni; čaška je čašasta, peterozuba i ostaje na plodu. Vjenčić je bijel ili kremast, do oko 2 cm dug i gusto prileglodlakav; pet latica slobodno je samo pri samoj osnovi, dok se iznad nje međusobno drže i priljubljuju uz filamente te tvore ravnu cijev. Režnjevi vjenčića uski su i pri cvatnji se šire ili zavijaju unatrag.[2]
Plodna su 2 prašnika, uz 3 ili 5 linearnih, šilastih staminodija. Antere su izdužene, bazifiksne, bez bazalnih privjesaka i na vrhu kratko zašiljene. Disk je čašast, gol i visok približno koliko plodnica ili viši. Plodnica se sastoji od pet karpela, koji su međusobno spojeni ponajprije s trbušne strane; svaki sadrži po dva sjemena zametka. Plod je kapsula sastavljena od četiri ili pet merikarpa, koji mogu ostati spojeni pri osnovi ili se međusobno odvojiti. Sjemenke su kuglaste do elipsoidne ili bubrežaste, gole ili dlakave.[2]
Rasprostranjenost
Današnjih pet vrsta su R. nodosa, R. prancei, R. resinosa, R. spicata i R. subtruncata, a rod je rasprostranjen u tropskoj Južnoj Americi — od Perua i Bolivije preko Brazila do Gvajane, Surinama i Venezuele.[1]
Vrste
- Rauia nodosa (Engl.) Kallunki
- Rauia prancei W.A.Rodrigues & M.F.Silva
- Rauia resinosa Nees & Mart.
- Rauia spicata Haye
- Rauia subtruncata Steyerm.