Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.
Osim toga se koristi i pojam domoljublja ili ponosa na vlastiti narod i može biti temeljen na vrlo različitim karakteristikama ili aspektima naroda, kao što je jezik, kultura, politika, povijest ili šport.
Domoljublje se općenito od nacionalizma i šovinizma razlikuje po tome što se domoljub identificira sa svojom zemljom i svojim narodom bez vrijeđanja ili omalovažavanja drugih naroda.
U Srednjoj Europi domoljublje se razvilo iz liberalizma i nacionalizma srednjeg sloja koji je u borbi protiv feudalizma pokušavao stvoriti nacionalnu državu.
Nakon francuske revolucije u godini 1789. domoljublje se u većini europskih država nastavilo razvijati te je prestalo biti samo pitanje intelektualnih elita.
Danas se domoljublje u većini zemalja podrazumijeva kao pozitivno konotiran pojam.
Hrvatsko domoljublje u Jugoslaviji
Za vrijeme postojanja jugoslavenske države javno isticanje hrvatskoga domoljublja bilo je razlog za uhićenje, saslušanja, zlostavljanja policije ili UDBE. Pjevanje pjesama poput Ustani bane, Vila Velebita ili Zrinsko-Frankopansku pjesmu bilo je zabranjeno.[1]
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ Bogdanić, Siniša (17. siječnja 2014.). "UDBA je preživljavala izmišljajući neprijatelje". Dw.com. http://www.dw.com/hr/udba-je-pre%C5%BEivljavala-izmi%C5%A1ljaju%C4%87i-neprijatelje/a-17366457 Pristupljeno 21. lipnja 2016.