Pokolj u Doljanima 28. srpnja 1993.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pokolj u Doljanima 28. srpnja 1993. bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici Armije RBiH i mudžahedini nad tamošnjim autohtonim stanovništvom Hrvatima.

Okolnosti

Zločin je počinjen u sklopu sukoba HVO-a i Armije RBiH 1993. u srednjoj Bosni. U tijeku tog sukoba bilo je još slučajeva etničkog čišćenja tog područja od Hrvata (pokolj u Maljinama 8. lipnja 1993., pokolj u Gračanici u srpnju 1993....) koje su izvršili pripadnici Armije RBiH. S druge strane enklave Muslimana u istočnoj Bosni (Žepa, Srebrenica,...) su i dalje ostale u neizvjesnom položaju i bile na osuđene na milost i nemilost srpskih ekstremista. Tijela ubijenih Hrvata se nalazilo po raznim mjestima. Primjerice, na predjelu Stipića livada, su nađena nagomilana tijela sedmero Hrvata civila, čija tijela ubojice nisu niti zakopali.

Za razliku od pokolja u kojima su pripadnici postrojba BiH Hrvata počinile zločine nad Muslimanima, pokolj u Doljanima nikad nije dočekao takvo medijsko pokriće, niti je pobudio toliko zanimanje međunarodnih organizacija [1].

Opći podatci

28. srpnja su pripadnici 44. brdske brigade IV. korpusa ARBiH, pripadnici MUP-a općine Jablanica i naoružana skupina Muslimana iz sela Jelačića upali u selo[2] i ubili 39 Hrvata. Mjesto pokolja bilo je selo Doljani, koje se nalazi nekoliko kilometara zapadno od Jablanice, u općini Jablanica. Za ovaj zločin do danas nitko nije odgovarao.[3]

U ubilačkom pohodu ABiH je zarobila veći broj hrvatskih civila, koje je otpravila u logor Muzej u Jablanici, gdje se zlostavljanje nastavilo.[4] Upravnik logora bio je Ismet Dedajić.[5][6]

Akcija muslimanske vojske i policije bila je odobrena od strane Ratnog predsjedništva Općine Jablanica, na čelu koje je bio Safet Ćibo, dopredsjednik Muhamed Marić, predsjednik IO Mirsad Omerika. Zapovjednik SJB Jablanica bio je Emin Zebić, zapovjednik štaba muslimanske vojske Safet Idrizović, zapovjednik 44. brigade ABiH Enes Kovačević i još nekolicina. Iste večeri kad je bio pokolj, Enes Kovačević je na lokalnoj televiziji pohvalio "sve sudionike oslobađanja Doljana".[4]

Predvoditelji pohoda bili su Behrem Bećir zvani Bećo, Ismet Eglenović zvani Pegla, Amir Halihodžić zvani Prpa i Jusum Kevrić.[2]


Imena poginulih[7]

Iz općine Jablanica:

  • Mato Biloš
  • Ljubomir Božić
  • Marinko Božić
  • Željko Božić
  • Stipo Bradarić
  • Marko Cvitković
  • Ruža Čolić
  • Mato Dogan
  • Miljenko Gagro
  • Andrija Groznica
  • Tomislav Jozipović
  • Andrija Jozipović
  • Igor Lebo

 

  • Anđelko Marić
  • Davor Marić
  • Andrija Miličević
  • Slavko Miličević
  • Željko Miškić
  • Zdravko Nižić
  • Dražen Pavković
  • Iva Pavlović
  • Andrija Perković
  • Zvonko Pinjušić
  • Milan Pole
  • Anica Ripić
  • Martin Ripić
  • Andrija Rogić
  • Jure Soldo

 

  • Ivan Soldo
  • Pero Soldo
  • Nedeljko Soldo
  • Andrija Stipanović
  • Pavka Stipanović
  • Jela Stojanović
  • Antonio Šimunović
  • Anica Šitum
  • Ivica Tomić
  • Ivan Topić
  • Slavko Vrljic
  • Marinko Zelenika
  • Ivan Zovko
  • Anto Žarić
  • Ivan Žarić

Iz općine Široki Brijeg:

  • Dragan Andrić
  • Boro Barbarić-Boka
  • Mario Hrkać-Ćikota
  • Zdenko Kolobarić
  • Antonio Lasić
  • Marko Ljubić
  • Marinko Marušić
  • Milijan Zeljko


Iz općine Mostar:

  • Mate Markić (Polog)
  • Marko Miljko (Jasenica)


Iz općine Posušje:

  • Dinko Galić
  • Branko Tokić


Iz općine Tomislavgrad:

  • Martin Baćak
  • Željko Bogdan
  • Perica Kutleša
  • Ivan Petrović
  • Ivan Radoš
  • Ljiljana Zrno

Izvori

  1. ↑ MKSJ Zapisnik sa suđenja
    "At the end of the report signed by Slobodan Lovrenović, the president's public relations advisor, it is emphasised that many heavy, but insufficiently investigated crimes mainly against the civilian Croat population in which several hundred people were massacred at Trusina, Doljani, Maljina, Kiseljak, Uzdol, and Tarcin, were not treated to the satisfactory extent by the international organisations in charge of establishing war crimes and the protection of human rights"
  2. ↑ 2,0 2,1 Marijan Majstorović: Ne će biti neizvjesnosti na izborima . Hrvatski fokus. 28. srpnja 2016. Pristupljeno 27. travnja 2026.
  3. ↑ Nekažnjeni zločini tzv Armije BiH: Doljani, Stipića livade 28. srpnja 1993.
  4. ↑ 4,0 4,1 Izvješće SIS-a Tomislavgrad od 5. veljače 1996. Predmet: Doljani, A BiH, zločin počinjen 28.7.1993.. United Nations - Unified Court Records Database. Pristupljeno 27. travnja 2026.
  5. ↑ Marko Jukić: Zločini Armije Bosne i Hercegovine nad Hrvatima od 1992. do 1995. godine. vl. naklada autora, Split, 2024. str. 100. ISBN ISBN 978-953-50382-5-2 nevaljani ISBN// Hrvatski spomenar. Veljače 2024. Pristupljeno 27. travnja 2026.0
  6. ↑ PREDMET TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE protiv NIHADA BOJADŽIĆA . Sud Bosne i Hercegovine, Predmet broj: S1 1 K 008494 12 Kri. Objavljeno: 14. travnja 2016., str. 73. // Hrvatska Udruga logoraša domovinskog rata u BIH.Pristupljeno 27. travnja 2026.
  7. ↑ http://www.doljani.info/index.php?option=com_content&task=view&id=149&Itemid=29

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pokolj_u_Doljanima_28._srpnja_1993.&oldid=763705"