Dolina cvijeća

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Dolina cvijeća je nacionalni park u Indiji, smješten između visokih planina zapadnih Himalaja, u indijskoj državi Uttarakhand, koji je poznat po svojoj ljepoti i livadama prekrivenima endemskim alpskim cvijećem [1].

Pogled na Himalaje iz Doline cvijeća

Nacionalni park Dolina cvijeća, površine 87.50 km², je zajedno sa susjednim nacionalnim parkom vrha Nanda Devi, upisan 1988. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. Oba parka, i Rezervat životinja Nanda Devi koji zauzima dolinu ledenjaka oko vrhova između 6.-7,500 m, pripadaju Rezervatu biosfere Nanda Devi (223,674 ha). Rezervat biosfere Nanda Devi predstavlja prijelazno područje planinakog gorja Zanskar i Velikih Himalaja.

Dolina cvijeća je krajolik blagih brda, ispresjecan bistrim potocima i okružen veoma strmim i uglavnom neprolaznim klancima i stijenama planina poput Nanda Devi na istoku. Njegovu ljepotu su cijenili hinduisti mnogo prije modernih planinara i botaničara. Tijekom cvatnje cijela dolina je prepuna boja stotina vrsta cvijeća koje mijenjaju svoje nijanse tijekom vremena[2]. Više dijelove doline prekrivaju šume breze, a na samom pokrovu većinom rastu orhideje, makovi, neveni i glavočike, dok se od rijetkog cvijeća tu mogu pronaći: Rhododendron arboreum, Lilium oxypetalum, Caltha palustris, Fragaria nubicola, Meconopsis aculeata, Aconitum hookeri, Bistorta affinis, Himalajski plavi mak, Viola biflora, Cotoneaster integrifolius, Saussurea costus i Polygonatum multiflorum, koji obično cvatu u rujnu i kolovozu.

Park je također i dom mnogim vrstama životinja kao što su: azijski mrki medvjed (Ursus thibetanus), tahr (Hemitragus), snježni leopard (Uncia uncia), mošusni jelen (Moschus moschiferus), majmun langur (Semnopithecus), baral (Pseudois nayaur), himalajski seraj (Capricornis thar), i veliki broj leptira.

Izvori

  1. H. W. Tilman, The Ascent of Nanda Devi, Cambridge University Press, 1937. Ponovno tiskano u The Seven Mountain-Travel Books, The Mountaineers, Seattle, 2003., ISBN 0-89886-960-9.
  2. C.P. Kala, Indigenous uses, population density and conservation of threatened medicinal plants in Protected Areas of the Indian Himalayas, 2005., Conservation Biology 19 (2), str. 368.-378.

Vanjske poveznice