Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Deseta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a
Osnovana 14. rujna 1943.
Država Federativna Narodna Republika Jugoslavija
Odanost Saveznici
Grana Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije
Veličina brigada
Sudjelovanje u borbama Kninska operacija
Odlikovanja Orden zasluga za narod, Orden bratstva i jedinstva

Deseta dalmatinska udarna brigada (poznata kao Cetinska brigada), osnovana je 14. rujna 1943. godine pod imenom Cetinska brigada, ujedinjenjem Cetinskog NOP odrada i Kamešničke bojne. Dana 10. listopada ušla je u sastav 20. divizije NOVJ-a nakon čega je preimenovana u Desetu dalmatinsku brigadu.

Prve ratne sukobe imala je još u rujnu 1943. godine kada je, zajedno s Trećom dalmatinskom brigadom, vodila bitku protiv 7. bojne SS Prinz Eugen divizije, opkoljenog u Dicmu kod Sinja. Krajem prosinca, sudjelovala je u napadu na Vrliku, a pri napadu tri bojne iz 7. SS Prinz Eugen, 369. i 118. divizije na Kamenšnicu, povukla se poslije oštrih borbi, zajedno s Mosorskim NOP odredom, prema Prologu. U noćnom napadu s 27. na 28. svibnja 1944. godine na Aržano, razbila je 2. bojnu 6. ustaškog zdruga.

Dana 16. lipnja 1944. godina Glavni stožer (General štab) Hrvatske proglasio ju je udarnom brigadom.

U razdoblju od srpnja do kolovoza sudjelovala je u napadima 20. divizije na ustaške, domobranske, četničke i njemačke snage u Vrličkoj krajini i na Kosovu polju kod Knina. U obrani Vrlike, za vrijeme nacističko-ustaškog napada 31. srpnja, zatvarala je pravac od Drniša, gdje je kod sela Štikova, uspješnim manevrom u bok njemačke kolone zadržala neprijateljske snage, i omogućila organizirano povlačenje 8. i 9. brigade 20. divizije sa Kozjaka ka Dinari.

10. dalmatinska udarna brigada vodila je, 20.-25. rujna, borbe u Petrovom polju kod Drniša. U operacijama za oslobođenje Dalmacije, zajedno s 9. divizijom, oslobodila je u listopadu 1944. Aržano i Studenac, a potom u sastavu 20. divizije, sudjelovala je u uništenju ustaško-domobranske grupacije kod Dicma, koja se povlačila iz Sinja. To prilikom, oslobodila je Klis, Solin i Split, sa dijelovima 26. dalmatinske divizije, da bi se potom istakla u oslobađanju Vrlike.

Brigada je sudjelovala, u razdoblju studeni-prosinac 1944. u kninskoj operaciji, tijekom koje je presjekla odstupnicu njemačkim i kolaboracionističkim snagama iz Knina. Sudjelovala je u ožujku i travnju 1945. godine i u završnim borbama Četvrte armije, u teškim borbama u istočnoj Lici, gdje se istaknula u oslobađanju Gospića, uništenju dvije njemačke bojne i Nedićevog Srpskog dobrovoljačkog korpusa i četnika na području Knežaka i Koritnice.

28. siječnja 1945. nakon borba za oslobođenje Knina, krenula je putem uz kanjon Krčića prema Vrlici i Sinju. Između Polače i Kijeva, na Suhopolju zahvatilo ih je veliko nevrijeme. 46 pripadnika postrojbe se smrznulo na ledenom nevremenu. Dio je studen ubila na vjetrometini, a dio se neuspješno pokušao skloniti u kuću obitelji Đurić. U spomen na smrznute borce, u Krčiću pod Dinarom (44°00′43″N 16°20′24″E / 44.012048°N 16.340095°E / 44.012048; 16.340095, [1]) je 25. rujna 1983. podignut spomenik smrznutim partizanima, a dale su ga zajednički podignuti općine Split, Sinj i Knin. Spomenik je djelo akademskog kipara Jose Drnasina i suradnika. Spomenik je kompleks objekata, koji čine velika gromada koja predstavlja skupinu boraca u zagrljaju. Uokrug nje je 46 stupića od bijela kamena s imenima smrznutih boraca. Pod gromadom je spomen ploča s uklesanim riječima "Ovdje na Suhom polju 10. brigada probila je bedeme snijega i leda što ih vijavica sa Dinare nanese, 46 boraca sustaše u koraku, usnuše nebesa bijela u mrtvom oku zagrljeni.". Sklop spomen-obilježja čine i rekonstruirani ostatci kuće obitelji Đurić (Marka i Cvite) koje su ubili ustaše.[2]

U akciji 20. divizije, oslobodila je u suradnji s 8. brigadom, Ilirsku Bistricu, Št. Peter i Bazovicu te je sudjelovala u završnim operacijama na području Trsta.

Literatura

  1. Spomenik smrznuti partizani Kijevo . Kroatien Adresse Karte Maps Adresse Kroatien. Pristupljeno 19. rujna 2023.
  2. A. Matković: Spomenik partizanima. Slobodna Dalmacija. 26. rujna 1983., str. 1.