Delta Nigera
Niger Delta | |
|---|---|
| Država |  Nigerija
|
| Savezne države | Abia, Akva Ibom, Bayelsa, Cross River, Delta, Edo, Imo, Ondo, Rivers |
Delta Nigera (engleski: Niger Delta) je delta rijeke Niger kojom uvire u Beninski zaljev.[1] Ona je i jedna od nigerijskih geografskih regija.
Geografija
Delta ima površinu od 70. 000 km², a to je 7.5% ukupne površine Nigerije [2] Ona se proteže oko 500 km duž obale, od ušća rijeke Benin na zapadu do ušća rijeke Imo na istoku, i 168 km do vrha delte kod grada Onitshe gdje se račvaju dva glavna rukavca Nigera Forcados i Nun.[3]
Preko 80% delte sezonski plavi, pa močvare, jezera i bare ostaju i kad se poplavne vode slegnu. Poplave počinje pred kraj sezone kiša u kolovozu, sa vrhuncem u listopadu, a smanjuje se u prosincu. Pored oborina, hidrološki režim određuju i morske mijene. Nakon izgradnje brane Kainji na Nigeru, pojačan je utjecaj plime, pa morska voda pdopire sve do poplavne ravnice rijeke Nun.[3]
Delta se sastoji od tri glavna dijela; gornje riječne poplavne ravnice, donje plimne ravnice i pojasa otoka duž obale. Gornji dio delte obrastao je gustom tropskom prašumom, koja se nizvodno u plimnoj ravnici pretapa u mangrovu šumu. Mangrove šume pokrivaju otprilike 5 000 km² delte, pojedina stabla rizofora izrastu do visine od 40 m. visine).[3]
Ona je pravi labirint vodotoka i kanala, pored najvećih; Nun, Forcados, Orashi, postoje i brojni manji; Sombriero, Bonny, Brass i New Calabar.
Sedimenti iz rijeke Niger, pod utjecajem morskih mijena, stvorili su 20 glavnih otoka duž obale delte. Oni danas obuhvaćaju površinu od 2 000 km², a nekoliko njih doseže visinu od 4 m iznad razine mora.[3]
Delta Nigera je drevna i ima povijest sedimentacije koja se proteže kroz desetke milijuna godina, s tri glavna ciklusa taloženja. Od sredine krede, preko paleocena do eocena i holocena. Proces je započeo u pleistocenu, kad je razina mora bila niska, tad je rijeka Niger usjekla duboki zaljev svoje buduće delte. Današnja delta Nigera formirana je tijekom holocena, pri kraju posljednjeg ledenog doba. Tijekom posljednjih 6 000 godina poplavna nizina delte klizila je prudovima sve dalje u more, preko bočatih mangrovih močvara. Danas oko 2/3 sedimenta koji Niger donosi u deltu, potječe od pritoke Benue.[3]
Ribe
U vodama delte živi nekoliko vrsta endemskih riba iz porodice sleđevki, to su dentikularna haringa (Denticeps clupeoides) i haringa blatarica (Phractolaemus ansorgii), koja je dvodihalica jer ima škrge i pluća i riba leptir ((Pantodon buchholzi), koja također može disati izvan vode i letjeti na kratke udaljenosti.[3] Pored njih u delti živi gotovo endemska slatkovodna raža (Dasyatis garouaensis) i ugrožena bodljikava raža (Urogymnus ukpam).[3]
Delta kao regija
Unutar delte leži 9 nigerijskih saveznih država; Abia, Akva Ibom, Bayelsa, Cross River, Delta, Edo, Imo, Ondo, Rivers. U njima živi više od 31 milijuna ljudi i preko 40 etničkih skupina.
Ekonomija delte donedavno se bazirala na ribarstvu i [[poljoprivreda|poljoprivredi], i kulturama poput jama, manioke i palmi uljarica. Otkako je 1960-ih pronađena nafta, danas je regija je glavni izvoznik nafte i zemnog plina. Loša strana što je to nažalost dovelo do značajnog onečišćenja voda, što ugrožava ribarstvo.[1]
