Savezne države Nigerije
States of Nigeria | |
|---|---|
 | |
| Država |  Nigerija
|
Savezne države Nigerije kojih nakon ustava iz 1999. ima 36 su uz Federalni teritorij glavnog grada administrativne jedinice prvog reda lokalne samouprave na koje je Nigerija administrativno podjeljena.[1]
Države su nadalje dijele na 774 područja lokalne samouprave (engleski: local government areas).[2]
Funkcije vlasti na lokalnoj razini uzurpirala je savezna vlada sve do 1988., nakon tog je odlučila izravno financirati organizacije lokalne vlasti i prvi put im dopustila da učinkovito funkcioniraju.[1]
Povijest prije nezavisnosti
Britanska Royal Niger Company dobila je 1899. povelju, ona je 1. siječnja 1900. predala svoju povelju Britanskoj monarhiji. Britanska monarhija je nakon tog stvorila dva protektorata: Sjevernu Nigeriju (veći dio zemljišta kompanije) i Južnu Nigeriju (ostatak zemljišta). Kalifat Sokoto je 1903. spojen je s Protektoratom Sjeverna Nigerija. Nakon tog su 1906. spojeni Kolonija i protektorat Lagos i Protektorat Južna Nigerija u "Protektorat Južna Nigerija".[2]
Tijekom Prvog svjetskog rata britanska i francuska vojska okupirala je Njemački Kamerun. Nakon poraza Njemačkog Carstva u ratu, Liga naroda je 20. srpnja 1922. podijelila teritorij kolonije Njemački Kamerun, na dva dijela, te upravu nad njima dala Francuskoj (Francuski Kamerun) i Velikoj Britaniji (Britanski Kamerun).[2] Britanija je provodila mandat u Britanskom Kamerunu kao dijelu Nigerije.
Protektorat Južna Nigerija je 1938. podjeljen na Istočnu i Zapadnu regiju, tad je i Protektorat Sjeverna Nigerija dobio status regije. Te tri regije su nadalje podijeljene na 25 provincija. Ime provincije Warri promijenjeno je 1947. u Delta, te iste godine ime provincije Yola promijenjeno je u Adamawa; Nupe je dobio ime Niger. Provincija Ibadan odvojila se od provincija Oya; Provincija Katsina formirana je od dijelova Sokota i Zarije, a provincija Rivers odvojila se od Owerrija.[2]
Popis saveznih država
| Država | Administrativni centar | Broj stanovnika (Popis 2023.)[3] |
Površina (km²)[3] |
Stanovništvo gustoća
(stan. / km² 2023.) |
Karta |
|---|---|---|---|---|---|
| Abia | Umuahia | 4.143.100 | 4796 | 863,8 | 
|
| Adamawa | Yola | 4.902.100 | 39.940 | 122,7 | 
|
| Akva Ibom | Uyo | 4.979.400 | 6858 | 726,0 | 
|
| Anambra | Awka | 5.953.500 | 4710 | 1264 | 
|
| Bauchi | Bauchi | 8.308.800 | 49.596 | 167,5 | 
|
| Bayelsa | Yenagoa | 2.537.400 | 9391 | 270,2 | 
|
| Benue | Makurdi | 6.141.300 | 30.783 | 199,5 | 
|
| Borno | Maiduguri | 6.111.500 | 72.152 | 84,70 | 
|
| Cross River | Calabar | 4.406.200 | 21.019 | 209,6 | 
|
| Delta | Asaba | 5.636.100 | 16.986 | 331,8 | Pogreška pri izradbi sličice: |
| Ebonyi | Abakaliki | 3.242.500 | 6488 | 499,8 | Pogreška pri izradbi sličice: |
| Edo | Benin City | 4.777.000 | 19.559 | 244,2 | Pogreška pri izradbi sličice: |
| Ekiti | Ado-Ekiti | 3.592.200 | 5782 | 621,3 | 
|
| Enugu | Enugu | 4.690.100 | 7625 | 615,1 | Pogreška pri izradbi sličice: |
| Gombe | Gombe | 3.960.100 | 16.639 | 238,0 | 
|
| Imo | Owerri | 5.459.300 | 5135 | 1063 | 
|
| Jigawa | Dutse | 7.499.100 | 23.442 | 319,9 | 
|
| Kaduna | Kaduna | 9.032.200 | 45.061 | 200,4 | 
|
| Kano | Kano | 15.462.200 | 20.230 | 764,3 | 
|
| Katsina | Katsina | 10.368.500 | 24.235 | 427,8 | 
|
| Kebbi | Birnin Kebbi | 5.563.900 | 37.201 | 149,6 | 
|
| Kogi | Lokoja | 4.466.800 | 28.989 | 154,1 | 
|
| Kwara | Ilorin | 3.551.000 | 33.433 | 106,2 | 
|
| Lagos | Ikeja | 13.491.800 | 3559 | 3791 | 
|
| Nassarawa | Lafia | 2.886.000 | 26.256 | 109,9 | 
|
| Niger | Minna | 6.783.300 | 70.955 | 95,60 | 
|
| Ogun | Abeokuta | 6.379.500 | 16.667 | 382,8 | 
|
| Ondo | Akure | 5.316.600 | 15.049 | 353,3 | 
|
| Osun | Osogbo | 4.435.800 | 8521 | 520,6 | 
|
| Oyo | Ibadan | 7.976.100 | 27.648 | 288,5 | 
|
| Plateau | Jos | 4.717.300 | 26.026 | 181,3 | Pogreška pri izradbi sličice: |
| Rivers | Port Harcourt | 7.476.800 | 9669 | 773,3 | 
|
| Sokoto | Sokoto | 6.391.000 | 31.041 | 205,9 | 
|
| Taraba | Jalingo | 3.609.800 | 58.795 | 61,40 | 
|
| Yobe | Damaturu | 3.649.600 | 45.750 | 79,77 | 
|
| Zamfara | Gusau | 5.833.500 | 34.284 | 170,2 | Pogreška pri izradbi sličice: |
| Federalni teritorij glavnog grada | Abuja | 3.067.500 | 7620 | 402,6 | 
|
Povijest nakon nezavisnosti
Nakon Drugog svjetskog rata Nigerija je postala nezavisna 1. listopada 1960. Plebiscit je održan u Kamerunu, koji je tad bio mandatni teritorij Ujedinjenih naroda. Sjeverni dio odlučio se ujediniti s Nigerijom 1. lipnja 1962., dok se južni dio 1. listopada 1961. ujedinio s Republikom Kamerun.[2]
Država je podijeljena jna tri regije: Sjevernu, Istočnu i Zapadnu i Teritorij glavnog grada Lagosa. Četvrta regija Srednji zapad stvorena je iz Zapadne regije 1963. godine.
Nakon tog je 1967. pukovnik Yakubu Gowon, tadašnji pučistički vođa, pretvorio regije u 12 država: 6 na sjeveru, 3 na istoku i 3 na zapadu. General Murtala Mohammed stvorio je dodatnih 7 država 1976. godine. General Ibrahim Babangida stvorio je još 11 država – 2 1987. i 9 1991., ukupno 30. Godine 1996. general Sani Abacha dodao je još 6 država.[1]
Sjeverni Kamerun spojio se sa Sjevernom regijom 1962. Provincije Benin i Delta odvojile su se od Zapadne regije 1963. i formirale Srednjozapadnu regiju (glavni grad Benin City).[2]
Nakon državnog udara 1966., pučistička vlada promijenila je status Nigerije u republiku, njezine regije u provincije, a teritorij Lagosa u federalni teritorij glavnog grada, te su promjene poništene nakon još jednog puča krajem te godine.
Istočna regija podijeljena je 1967. na države; East Central, Kwara (Ilorin), Nord Central (Kaduna), Nord East (Maiduguri) i Nord West (Sokoto); Zapadna regija podijeljena je na države Lagos (Lagos) i Western (Ibadan). Država Lagos sastojala se od provincija Colony i Federalnog teritorija Lagos. Status Srednjozapadne regije promijenjen je u državu.
Iste godine se odcjepila Biafra (koja se sastojala od Istočne i Srednjozapadne regije), njena pobuna ugušena je do 1970.[2]
Godine 1976. država Benue-Plateau podijeljena je na države Benue (Makurdi) i Plateau; država East Central podijeljena je na države Anambra i Imo (Owerri); Novi federalni teritorij glavnog grada (Abuja) formiran je od dijelova država Niger i Plateau; država Nord East podijeljena je na države Bauchi (Bauchi), Borno i Gongola (Yola); država Niger (Minna) odvojila se od Sokota; država Western podijeljena je na države Ogun (Abeokuta), Ondo (Akure) i Oyo. Glavni grad države Lagos premješten je iz Lagosa u Ikeju. Također su prilagođene granice država, kraj istočno od rijeke Niger) prebačen je iz države Kware u državu Benue; Ughelli je prebačen iz države Mid-Western u državu Rivers; Opobo je prebačen iz države South-Eastern u državu Rivers. Ime države Mid-Western promijenjeno je u Bendel, a ime države South-Eastern u Cross River.
Država Akwa Ibom se 1987..izdvojila iz države Cross River, istovremeno se i država Katsina izdvojila od države Kaduna i ime Federalnog glavnog grada promijenjeno je u Teritorij glavnog grada Abuje.[2]
Godine 1991. država Abia izdvojila se iz države Imoa, država Bendel podijeljena je na Deltu i Edo, država Enugu izdvojila se iz države Anambre, država Gongola podijeljena je na Adamawu i Tarabu. Država Jigawa izdvojila se iz države Kana, država Kebbi iz države Sokota, država Kogi formirana je od dijelova država Benuea i Kware, država Osun izdvojila se od Oyoa, država Yobe izdvojila se od Borna.
Nakon tog je 1996. država Bayelsa izdvojena iz države Riversa, osnovana je država Ebonyi od dijelova država Abije i Enugua, država Ekiti izvdvojena je iz Onda, država Gombe iz države Bauchi, država Nasarawa iz države Plateau, a država Zamfara iz države Sokota.
U skladu s odlukom Međunarodnog suda pravde iz 2002. poluotok Bakassi (oko 700 km²), dotad dio nigerijske Države Cross River 2006. postao je dio kamerunske regije Jugozapad.[2]
Izvori
Vanjske poveznice
- States of Nigeria (eng.)