Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Carmen miserabile

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros (Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala Tatara u Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo 1241. godine. Autor djela napisanog u formi pisma je talijanski redovnik, kroničar i splitski nadbiskup Rogerije iz Apulije (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno 1244. godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je 1488. godine u Brnu János Thuróczy kao dodatak historiografskom djelu Chronica Hungarorum.[1]

Povijesni okvir

Sadržaj djela

U uvodu se Rogerije sažalijeva nad tužnom sudbinom Ugarske, kojoj je svojim djelovanjem pridonio kralj Bela IV. U glavama 1. i 2. opisuje želju kralja Bele da bude dostojan svojih prethodnika na prijestolju, kao promicatelj kršćanske vjere. U tu svrhu širi kršćanstvo među Kumanima. U glavama 3.-7. opisano je pet razloga koji su izazvali mržnju između kralja i njegovih podanika. U glavama 8.-12 navedena su opravdanja za navedene uzroke mržnje, a 13. glavom Rogerije se, nakon što je opisao uzrok uništenja Ugarske, vraća na glavnu temu djela. U glavama 14.-16. opisao je atmosferu u Ugarskoj koja je zavladala nakon što su stigle glasine o pojavi Tatara na istočnim granicama zemlje te kraljev poziv na vijeće koje je trebalo raspravljati o obrani zemlje.[2]

U narednim glavama (17.-19.) nabrajaju se tatarski vojskovođe, dok glave 20.-22. govore o tatarskom pustošenju Kumanije i Rusije. Nakon toga, opet slijedi digresija o tome kako je austrijski vojvoda svojeručno ubio dvojicu Tatara. Glave 24.-26. govore o Kumanima, dok se u glavama 27.-30. opisuju sukobi na svim stranama, uključujući i stravičan pokolj na Mohiju. Glava 31. opisuje tatarsku prevaru, a glave 32. i 33. austrijske napade na Ugarsku. Sljedećih nekoliko glava (33.-39.) govori o tatarskim zločinima, pustošenjima, zarobljavanju autora kronika, Rogerija, od strane Tatara te uništenje Ostrogona. U glavi 40. opisuje se Rogerijev bijeg iz zarobljeništva te odlazak Tatara iz Ugarske.[3]

Bilješke

  1. Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.
  2. Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 14.-16.
  3. Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 16.

Literatura